BBC: Zašto jedni smiju imati nuklearno oružje, a drugi ne?
U analitičkom tekstu urednika BBC-ja za Bliski istok, Raffija Berga, razmatra se ključna tema koja stoji u središtu sve većih tenzija između Irana, Izraela i Zapada – pitanje nuklearne neravnoteže i dvostrukih standarda u međunarodnoj zajednici.
Pravo na nuklearno oružje – ko ga ima?
Prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) iz 1968. godine, samo pet zemalja ima pravo da legalno posjeduje nuklearno naoružanje: SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Uz njih, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja također posjeduju nuklearno oružje, ali nisu potpisnice NPT-a ili su iz njega naknadno istupile.
Izrael, iako nikada nije zvanično potvrdio posjedovanje nuklearnog arsenala, široko se smatra nuklearnom silom – što dodatno komplikuje regionalne bezbjednosne odnose. On nije potpisnik NPT-a, čime je izbjegao međunarodne obaveze inspekcija i kontrole.
Izrael smije – Iran ne?
Izrael koristi strategiju tzv. nuklearne dvosmislenosti – ni ne potvrđuje ni ne poriče svoj program, dok istovremeno uživa zaštitu Zapada, posebno SAD-a. Ova pozicija izaziva frustracije u arapskom svijetu i kod Irana, koji ukazuje na očigledan dvostruki standard: dok se Teheranu prijeti sankcijama i napadima zbog potencijalnog oružja koje, kako tvrde, ne razvijaju, Izrael nesmetano nastavlja sa svojom strategijom nuklearnog odvraćanja.
Gdje je Iran u svemu tome?
Iran tvrdi da njegov nuklearni program služi isključivo mirnodopske, civilne svrhe. Ipak, nakon otkrića tajnog nuklearnog postrojenja 2002. godine, međunarodna zajednica je postala skeptična prema iranskim tvrdnjama. To je dovelo do sankcija i pregovora koji su rezultirali nuklearnim sporazumom iz 2015. godine. SAD su, međutim, 2018. jednostrano napustile taj sporazum, što je ponovo izazvalo krizu.
Nova eskalacija sukoba između Irana i Izraela dodatno je pojačala strahovanja da bi Teheran mogao pokušati militarizovati svoj nuklearni program, uprkos njegovim uvjeravanjima da nema takve namjere.
Zaključak
Raffi Berg ističe da međunarodna pravila o nuklearnom naoružanju nisu univerzalno primjenjena, što proizvodi političke tenzije, geopolitičke sukobe i osjećaj nepravde kod brojnih država. NPT, iako zamišljen kao instrument kontrole, u praksi pokazuje ograničenja – a posljedice te asimetrije najviše se osjećaju upravo na Bliskom istoku.
