Vučić neće na sahranu Mladića: Posjeta Uzbekistana otvorila pitanja o zvaničnom objašnjenju

Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne prisustvuje sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 7. septembra na Topčiderskom groblju u Beogradu izazvala je brojne reakcije, posebno zbog obrazloženja koje je predsjednik Srbije dao za svoje odsustvo.

Vučić je tokom obilaska Severnobačkog okruga rekao da će u ponedjeljak i utorak imati unaprijed dogovorene državničke obaveze, odnosno da u Srbiju dolazi predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev.

„Razgovarao sam s porodicom Mladić, njihov je izbor šta će i kako da organizuju. Imam zvaničnu posjetu u ponedjeljak i utorak cijeli dan, dolazi predsjednik Uzbekistana. Posjeta je zakazana prije četiri mjeseca“, rekao je Vučić.

Takvo objašnjenje, međutim, otvorilo je dodatna pitanja nakon što su u javnosti ponovo počele kružiti ranije izjave i saopćenja o planovima za posjetu uzbekistanskog predsjednika.

Ranije se govorilo o oktobru

Posebnu pažnju izazvala je Vučićeva ranija izjava iz maja ove godine, kada je govorio da se posjeta predsjednika Uzbekistana Srbiji očekuje tokom oktobra.

Ukoliko se takva najava posmatra zajedno s novijim informacijama o dolasku Mirzijojeva početkom septembra, otvara se pitanje kada je tačno posjeta dogovorena i kada je termin zvanično potvrđen.

Dodatnu pažnju izazvao je i sastanak koji je Vučić održao 31. augusta sa potpredsjednikom Senata Uzbekistana. U tadašnjem zvaničnom saopćenju navedeno je da Srbija „sa velikom radošću očekuje posjetu predsjednika Mirzijojeva“, ali nije navedeno da će uzbekistanski predsjednik Beograd posjetiti svega nekoliko dana kasnije.

Sama činjenica da su ranije postojale drugačije najave, međutim, nije dovoljna da se zaključi da je termin posjete promijenjen isključivo zbog sahrane Ratka Mladića. Za takvu tvrdnju neophodna bi bila zvanična potvrda nadležnih institucija.

Pritisak Evropske unije

Vučićeva odluka dolazi u trenutku pojačane pažnje Evropske unije prema načinu na koji se u Srbiji tretira smrt Ratka Mladića.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegova smrt i najava sahrane u Beogradu izazvale su reakcije brojnih međunarodnih zvaničnika i institucija, posebno zbog mogućnosti da ceremonija dobije karakter državnog događaja ili da joj prisustvuju visoki predstavnici vlasti.

U takvim okolnostima Vučićevo odsustvo sa sahrane može se posmatrati i kao pokušaj izbjegavanja direktnog političkog i diplomatskog rizika, iako predsjednik Srbije to nije predstavio na taj način.

Srbija pokušava zadržati balans

Istovremeno, vlasti Srbije nisu u potpunosti prekinule odnos prema organizaciji sahrane.

U javnosti su se pojavile informacije o angažmanu državnih institucija u vezi s transportom tijela i organizacijom sigurnosti, dok je Ministarstvo pravde bilo uključeno u aktivnosti nakon smrti Mladića.

Zbog toga se u javnosti otvorilo pitanje političke poruke koju Beograd želi poslati.

Jedan dio vlasti nastoji izbjeći direktno povezivanje državnog vrha sa ceremonijom, dok istovremeno ne želi potpuno ignorisati događaj koji među dijelom srbijanske javnosti ima snažan politički i nacionalni značaj.

Vučićevo pozivanje na posjetu uzbekistanskog predsjednika tako omogućava da njegovo odsustvo bude predstavljeno kao posljedica unaprijed utvrđenih državničkih obaveza, a ne kao direktno distanciranje od porodice i pristalica Ratka Mladića.

Šta će pokazati 7. septembar?

Najviše pažnje zato će biti usmjereno na samu ceremoniju na Topčiderskom groblju i na to ko će od predstavnika države prisustvovati sahrani.

Posebno će biti važno da li će biti prisutni visoki državni i vojni zvaničnici, kao i na koji način će institucije Srbije tretirati ceremoniju.

Za Evropsku uniju i druge međunarodne aktere pitanje nije samo u tome hoće li Vučić lično doći na sahranu, već i kakav će odnos državne institucije imati prema događaju.

U političkom smislu, predsjednik Srbije nalazi se između dva pritiska. S jedne strane je evropski put Srbije i potreba da izbjegne dodatne sukobe sa evropskim partnerima. S druge strane nalazi se domaća politička scena, u kojoj odnos prema ratovima devedesetih i Ratku Mladiću i dalje izaziva snažne podjele.

Zbog toga će Vučićevo odsustvo sa sahrane vjerovatno biti predstavljeno različito u zavisnosti od političkog pogleda. Dok ga jedni mogu tumačiti kao pokušaj Srbije da izbjegne međunarodnu izolaciju, drugi će u tome vidjeti nastojanje predsjednika Srbije da zadrži političku distancu bez otvorenog sukoba s dijelom javnosti koji Mladića i dalje glorificira.

Za sada nema javno potvrđenih dokaza da je posjeta predsjednika Uzbekistana Srbiji zakazana ili pomjerena upravo zbog sahrane Ratka Mladića. Ono što jeste poznato jeste da je Vučić najavio svoje odsustvo pozivajući se na državnu posjetu, dok ranije izjave i dostupna saopćenja o terminima te posjete otvaraju prostor za dodatna pitanja.

Konačnu sliku dat će zvanični podaci o tome kada je posjeta Mirzijojeva dogovorena, kada je termin promijenjen ukoliko je do promjene došlo i kakav će biti nivo državnog učešća Srbije u ceremoniji na Topčiderskom groblju.