Nova karta svijeta mijenja način na koji gledamo kontinente: Zašto Afrika na dosadašnjim kartama izgleda manja nego što jeste

Način na koji godinama gledamo kartu svijeta mogao bi doživjeti značajnu promjenu ukoliko se sve više institucija odluči za korištenje kartografskih projekcija koje preciznije prikazuju stvarne odnose površina među državama i kontinentima.

U središtu ove rasprave nalazi se Mercatorova projekcija, kartografski prikaz koji se koristi stoljećima i koji je posebno poznat po tome što omogućava praktičan prikaz svijeta za potrebe navigacije. Međutim, njegova velika prednost istovremeno predstavlja i jedno od glavnih ograničenja kada je riječ o poređenju stvarne veličine teritorija.

Što je određeno područje udaljenije od ekvatora, to je na Mercatorovoj projekciji izraženije njegovo vizuelno povećanje. Zbog toga teritorije na sjeveru i jugu svijeta izgledaju znatno veće nego što su u stvarnosti, dok se područja bliža ekvatoru prikazuju relativno manjim.

Ova pojava posebno je uočljiva kada se porede Afrika i Grenland.

Zašto Grenland izgleda gotovo kao Afrika?

Na kartama napravljenim prema Mercatorovoj projekciji Grenland često izgleda približno kao Afrika, iako je stvarna razlika između njihove površine ogromna.

Afrika ima površinu od približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, dok Grenland zauzima oko 2,2 miliona kvadratnih kilometara. Drugim riječima, Afrika je višestruko veća.

Slična poređenja mogu se napraviti i s Kanadom, Rusijom i drugim državama koje se nalaze na visokim geografskim širinama. Njihove teritorije na klasičnim kartama izgledaju mnogo veće nego što bi izgledale na projekcijama koje čuvaju odnose površina.

Problem, međutim, nije u tome što je Mercatorova projekcija „pogrešna“ u svakom smislu. Ona je napravljena s konkretnom namjenom i decenijama je bila izuzetno važna za pomorsku navigaciju.

Problem nastaje kada se karta napravljena za određenu tehničku svrhu koristi kao univerzalni prikaz stvarne veličine svijeta.

Šta je Equal Earth?

Jedna od projekcija koja pokušava riješiti ovaj problem jeste Equal Earth, razvijena 2018. godine.

Za razliku od Mercatorove projekcije, Equal Earth pripada grupi kartografskih projekcija koje nastoje očuvati odnose površina. To znači da kontinent ili država na karti zauzimaju prostor koji je proporcionalniji njihovoj stvarnoj površini.

Na takvom prikazu Afrika dobija znatno veći vizuelni prostor, dok se Grenland i druge teritorije na visokim geografskim širinama smanjuju u odnosu na njihov izgled na Mercatorovoj karti.

Takva karta ne znači da je svaka geografska karakteristika prikazana savršeno. Nijedna projekcija ravne karte ne može bez deformacija prikazati zakrivljenu površinu Zemlje. Svaka projekcija pravi određene kompromise, bilo da se radi o površini, obliku, udaljenosti ili pravcu.

Razlika je u tome što različite projekcije daju prednost različitim karakteristikama.

Zašto je način prikaza svijeta važan?

Kartografija nije samo tehničko pitanje. Način na koji se prostor prikazuje može utjecati i na način na koji ljudi doživljavaju određene dijelove svijeta.

Kada se godinama koriste karte na kojima su Evropa, Sjeverna Amerika i teritorije oko sjevernog pola vizuelno povećane, dok su Afrika i dijelovi Južne Amerike prikazani manjima, takva slika može nesvjesno postati dio opće percepcije o veličini pojedinih regija.

Zbog toga se posljednjih godina sve više govori o potrebi korištenja različitih kartografskih prikaza u obrazovanju, medijima i javnim institucijama.

Posebno se na ovaj problem ukazuje iz afričkog konteksta, gdje se smatra da tradicionalni način prikazivanja svijeta ne odražava stvarne geografske odnose.

Afrička unija posljednjih godina sve više insistira na tome da se kontinent predstavlja na način koji odgovara njegovoj stvarnoj geografskoj veličini, ali i njegovom značaju u međunarodnim odnosima.

Mercator nije nastao da bi „uvećavao Evropu“

Važno je, međutim, napraviti razliku između tehničkog svojstva projekcije i političkog tumačenja njenog nastanka.

Mercatorova projekcija predstavljena je 1569. godine i prvenstveno je razvijena za potrebe navigacije. Njena osnovna karakteristika je očuvanje pravaca, što je pomorcima omogućavalo da na karti lakše prate određene navigacijske kurseve.

Zbog načina na koji se zakrivljena površina Zemlje prenosi na ravnu kartu, dolazi do povećanja površina prema polovima.

Zbog toga nije precizno tvrditi da je Mercatorova karta napravljena kako bi politički ili namjerno uvećala Evropu. Vizuelna disproporcija jeste stvarna, ali je posljedica matematičkih karakteristika projekcije i njene prvobitne namjene.

Upravo zbog toga savremena kartografija koristi veliki broj različitih projekcija, zavisno od toga šta karta treba prikazati.

Hoće li jedna karta zamijeniti sve druge?

Čak i kada bi institucije počele mnogo više koristiti Equal Earth ili neku drugu projekciju koja čuva odnose površina, to ne bi značilo da će Mercatorova projekcija nestati.

Mercator i dalje ima praktičnu vrijednost u određenim oblastima, posebno kada je potrebno prikazivati pravce i navigacijske informacije.

S druge strane, za nastavu geografije, poređenje veličine država, prikaz klimatskih zona ili razumijevanje odnosa među kontinentima mogu biti prikladnije projekcije koje bolje čuvaju površinu.

Zbog toga se u savremenoj kartografiji sve više insistira na tome da se izbor projekcije prilagodi svrsi karte, umjesto da se jedan prikaz koristi za sve potrebe.

Digitalne karte dodatno mijenjaju način prikaza

Rasprava o kartografskim projekcijama dobila je novu dimenziju s razvojem interneta i digitalnih mapa.

Servisi koje svakodnevno koriste milioni ljudi moraju omogućiti korisnicima da zumiraju, pomjeraju kartu i brzo pronalaze određene lokacije. Zbog toga se u digitalnom kartiranju koriste projekcije prilagođene tim funkcijama, među kojima su i varijante Mercatorove projekcije.

To znači da korisnik koji otvori digitalnu kartu svijeta ne dobija nužno isti prikaz koji bi dobio na geografskoj karti napravljenoj prvenstveno za poređenje površina.

Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je korisno razumjeti šta određena karta zapravo prikazuje.

Karta ne mijenja stvarnu geografiju

Najvažnija činjenica u cijeloj raspravi jeste da nijedna kartografska projekcija ne mijenja stvarnu veličinu država i kontinenata.

Afrika je uvijek bila približno 30 miliona kvadratnih kilometara velika, bez obzira na to kako je prikazana na karti. Grenland je uvijek imao oko 2,2 miliona kvadratnih kilometara, čak i kada na Mercatorovoj projekciji izgleda znatno veći.

Promjena projekcije zato nije promjena geografije, nego promjena načina na koji tu geografiju vizuelno predstavljamo.

Upravo zbog toga rasprava o Equal Earth projekciji ima značaj prvenstveno u obrazovanju i razumijevanju geografije. Ona podsjeća da karta svijeta nije fotografija Zemlje, nego matematički model koji uvijek podrazumijeva određeni stepen deformacije.