BH Telecom se nalazi u fazi preuzimanja kompanije Telemach, što zahtijeva ulaganja u iznosima od više stotina miliona maraka. Iako posluju s pozitivnim rezultatom, postavlja se pitanje da li će to biti dovoljno za vraćanje potencijalnog kredita, čiji iznos bi mogao premašiti 400 miliona maraka. Iz ove državne firme, koja je većinski u vlasništvu Vlade Federacije, nisu ponuđena nikakva objašnjenja ni predstavnicima zakonodavne vlasti niti javnosti. Pokretanje postupka akvizicije bez definisanog poslovnog plana moglo bi se tumačiti kao kršenje zakona.
Na početku godine potvrđeno je da BH Telecom namjerava da preuzme Telemach, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Crnoj Gori. Zvanično su iz ove kompanije samo naveli da su zahtjev uputili Konkurencijskom vijeću na razmatranje. Međutim, i dalje nije poznato koliko će okvirno koštati ovaj posao ni da li BH Telecom ima kapacitet za takvu investiciju.
U medijima se već pominju iznosi koji prelaze 700 miliona maraka duga, dok direktor BH Telecoma ne želi komentarisati situaciju pozivajući se na povjerljivost procesa.
„BH Telecom trenutno nema kreditnih obaveza“, izjavio je Amel Kovačević, prvi čovjek kompanije.
To je slučaj jer su pregovori oko zaduženja još uvijek u toku. Ukoliko dođe do potpisivanja ugovora o kupovini Telemacha u dvije zemlje, zaduživanje je neizbježno.
Ukupan profit BH Telecoma u 2024. godini iznosio je 72,2 miliona maraka, dok je Telemach godinu ranije ostvario 13,7 miliona. Telemach je dio United Groupa, koji je prethodno SBB u Srbiji prodao za 1,6 milijardi maraka. Ove dvije firme nude slične usluge. Ako se uporedi njihova bruto dobit, moglo bi se pretpostaviti da bi cijena preuzimanja Telemacha mogla biti oko 400 miliona maraka. Ekonomski analitičari ovo smatraju veoma rizičnim potezom, jer bi značajna sredstva bila potrebna BH Telecomu za buduće investicije i rast.
„Ovakva vrsta zaduženja i investiranja u brzinsko širenje na regionalnom tržištu i kupovinu operatera koji pokazuje znakove teškoća, a čiji vlasnik rasprodaje imovinu – često i političkim protivnicima – ukazuje na ozbiljnu krizu u samoj kompaniji. U Srbiji je vidljivo da dolazi do gašenja dijela njihovog biznisa, otpuštanja kadrova i sličnih procesa. Ako BH Telecom sada preuzima takvu firmu, opravdano je pitati se da li je situacija još lošija nego što izgleda“, ističe ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Postavlja se pitanje koji su motivi iza ove poslovne odluke – da li su ekonomske, strateške ili političke prirode. I ima li BH Telecom dovoljno snage za ovako složen poduhvat? U slučaju da ne bude sposoban da otplaćuje kredit, hoće li građani Federacije, kao krajnji vlasnici, snositi posljedice? Budući da je Vlada FBiH većinski vlasnik, BH Telecom bi trebao izvještavati o svojim aktivnostima toj instituciji.
„Predsjedavajući treba sebi postaviti pitanje – kolika je njegova odgovornost u ovom slučaju. Ranije smo redovno dobijali izvještaje o radu javnih kompanija u Parlamentu, a predsjedavajući je taj koji to treba tražiti od Vlade, koja dalje dostavlja Parlamentu, a on uvrštava na dnevni red“, rekao je Mirsad Zaimović, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Federacije.
S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Federalnog parlamenta Dragan Mioković navodi da se ne može sjetiti kada je posljednji put pristigla informacija o radu BH Telecoma. On ističe da će djelovati u skladu s poslovničkim procedurama, ali da o nezvaničnim informacijama ne može zvanično govoriti. Nije se mogao prisjetiti jer u toku njegovog mandata nije bilo ni jednog izvještaja iz BH Telecoma.
„Imam saznanja da je zadnji izvještaj iz BH Telecoma upućen Parlamentu negdje 2019. ili početkom 2020. godine, ali nikada nije razmatran zbog izbora i promjene vlasti, pa je završio negdje zaboravljen“, rekao je Rasim Smajlović, poslanik NiP-a u Zastupničkom domu FBiH.
Pojedini članovi opozicije planiraju uputiti zahtjev predsjedavajućem da u dnevni red naredne sjednice uvrsti raspravu o stanju u BH Telecomu.
Značajni finansijski zahvati od strane javnih preduzeća traže i budžetsku transparentnost, o čemu javnost mora biti upoznata. Također, nije jasno kako BH Telecom može planirati milionsku akviziciju, kada još uvijek nije usvojen plan poslovanja za razdoblje od 2025. do 2027. godine, iako to propisuje Zakon o javnim preduzećima.
