U Zalužanima kod Banje Luke 28. januara svečano je počeo s radom ured Centra za borbu protiv terorizma (TEK) pri mađarskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, smješten u okviru Centra MUP-a Republike Srpske. Dolazak mađarskih specijalnih snaga u Bosnu i Hercegovinu izazvao je brojne reakcije sigurnosnih analitičara, među kojima je i doc. dr. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i kriminalističkog intervjua.
Dizdarević ističe da bi sporno moglo postati eventualno djelovanje tih jedinica mimo potpisanih sporazuma ili prikupljanje obavještajno značajnih informacija bez znanja i saglasnosti nadležnih državnih organa. U takvom scenariju, kako upozorava, izostanak odgovora institucija zaduženih za sigurnost predstavljao bi ozbiljnu prijetnju po stabilnost BiH. “Obavještajna djelatnost se nikada ne provodi bez pokrića – uvijek postoji paravan edukacije i saradnje. Na ove pojave upozoravamo godinama, ali do danas nije bilo adekvatne reakcije države u smislu razvoja kontraobavještajne djelatnosti,” naglašava Dizdarević.
Govoreći o spekulacijama da bi angažman mađarskih specijalaca mogao biti povezan s ličnom sigurnošću Milorada Dodika, imajući u vidu njegove političke relacije s Viktorom Orbanom, Dizdarević ocjenjuje da je takav scenario malo vjerovatan. Podsjeća da Republika Srpska već posjeduje jednu od najopremljenijih i najobučenijih specijalnih jedinica u zemlji. Ipak, dodaje da problem nastaje onog trenutka kada se prekorače okviri potpisanih sporazuma ili se bez saglasnosti države prikupljaju osjetljivi podaci.
Dodatnu zabrinutost, prema njegovim riječima, izazivaju i navodi o ruskim kampovima na području BiH i Srbije. Podsjeća da je sud u Moldaviji prošle godine donio prvostepenu presudu protiv troje moldavskih državljana zbog učešća u kampovima za obuku, gdje su se, prema presudi, pripremali za destabilizaciju uoči predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Evropskoj uniji. Dizdarević napominje da su informacije o tim aktivnostima bile vjerodostojne, ali da je reakcija domaćih institucija izostala.
Osvrćući se na činjenicu da Bosna i Hercegovina nema ministra sigurnosti, Dizdarević ocjenjuje da takva situacija dodatno komplikuje procese potpisivanja međunarodnih sporazuma te zaštitu državnih interesa na sigurnosnom planu.
