Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump sve jasnije oblikuje svoj drugi mandat kroz izrazito ambicioznu i agresivnu spoljnu politiku, piše BBC, upozoravajući da se Washington ponovo vraća doktrinama sile i otvorenog pritiska na države koje smatra dijelom svoje interesne sfere. Najnoviji potezi i izjave američkog predsjednika pokazuju da Trump želi ostaviti snažan geopolitički pečat, oslanjajući se na kombinaciju vojne moći, ekonomskih prijetnji i političke retorike bez mnogo diplomatskih zadrški.
Najdramatičniji potez desio se u Venezueli, gdje su američke snage u noćnoj operaciji izvele predsjednika te zemlje Nicolása Madura i njegovu suprugu iz strogo čuvane rezidencije u Caracasu. Time je Trump praktično sproveo u djelo ranije prijetnje, šaljući jasnu poruku da je spreman na direktne intervencije. Opisujući ovu operaciju, Trump se pozvao na Monroeovu doktrinu iz 1823. godine, koja simbolizira američku dominaciju u zapadnoj hemisferi, ali ju je u svom stilu preimenovao u “Donroeovu doktrinu”, naglašavajući da SAD više neće tolerisati režime koje smatra prijetnjom.
Nakon Venezuele, Trump je uputio niz upozorenja drugim državama koje Washington vidi kao strateški važne ili problematične.
Jedna od njih je Grenland. Iako SAD već imaju vojnu bazu Pituffik Space Base na ovom arktičkom otoku, Trump je otvoreno izjavio da želi cijeli Grenland, pravdajući to razlozima nacionalne sigurnosti. Naglasio je da se regija nalazi u fokusu ruskih i kineskih interesa, te da je bogata rijetkim mineralima ključnim za savremenu industriju i vojnu tehnologiju. Uz to, Grenland ima izuzetno važan geostrateški položaj u Sjevernom Atlantiku, naročito u kontekstu topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta. Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen oštro je odbacio ideju američke aneksije, poručivši da je riječ o “fantaziji” i da se svi razgovori mogu voditi samo uz poštovanje međunarodnog prava. Svaki pokušaj zauzimanja Grenlanda doveo bi SAD u direktan politički sukob s Danskom, članicom NATO-a, što bi moglo ozbiljno uzdrmati savez.
Trumpove prijetnje nisu zaobišle ni Kolumbiju. Samo nekoliko sati nakon akcije u Venezueli, američki predsjednik je upozorio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da “pazi na sebe”. Kolumbija je važna zbog svojih prirodnih resursa, ali i zbog činjenice da je jedno od ključnih čvorišta u regionalnoj trgovini kokainom. Trump je Petra nazvao “bolesnim čovjekom” koji proizvodi drogu za američko tržište i otvoreno nagovijestio mogućnost vojne operacije. Ovo predstavlja dramatičan zaokret u odnosima, jer je Kolumbija decenijama bila blizak saveznik SAD-a u borbi protiv narkokartela.
Iran je još jedna tačka tenzija. Suočen s masovnim protestima u toj zemlji, Trump je zaprijetio “teškim udarcem” ako vlasti nastave s nasiljem nad demonstrantima. Iako Iran formalno ne spada u zapadnu hemisferu, Trump je jasno stavio do znanja da je spreman na nove akcije, naročito nakon prošlogodišnjih napada na iranske nuklearne objekte i eskalacije sukoba između Izraela i Irana.
Meksiko je, kao i ranije, u središtu Trumpove pažnje. On je ponovo optužio meksičke vlasti da ne čine dovoljno da zaustave drogu i ilegalne migracije, te čak ponudio slanje američkih trupa u borbu protiv kartela. Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum tu je mogućnost odlučno odbila, naglašavajući suverenitet zemlje.
Na kraju, Trump se osvrnuo i na Kubu, tvrdeći da je režim u Havani pred kolapsom i da američka vojna intervencija možda neće ni biti potrebna. Prema njegovim riječima, Kuba je ostala bez ključnih prihoda nakon sloma vlasti u Venezueli, od koje je dobijala naftu.
Sve ove izjave i potezi ukazuju da Trumpov drugi mandat donosi povratak politike sile, u kojoj se diplomatija često povlači pred prijetnjama i direktnim akcijama. Međunarodna zajednica s pažnjom prati razvoj situacije, svjesna da ovakav pristup može imati dugoročne posljedice po globalnu stabilnost.
Izvor: Novi.ba
