Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je sinoć za RTV HB da se neće kandidovati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Tom prilikom naglasio je da su prioritet izmjene Izbornog zakona i jačanje saradnje između Hrvata i Bošnjaka.
U pravilu, ovakvi Čovićevi pozivi na saradnju dolaze u trenucima kada se otvaraju pitanja u kojima HDZ ima problem. Tako je i ovoga puta, jer ministar odbrane BiH Zukan Helez optužuje HDZ za blokadu imenovanja Bošnjaka u državne institucije. Slično pitanje ranije je aktualizirao i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.
Podaci pokazuju da je stanje po pitanju bošnjačkih kadrova alarmantno. Prema informacijama koje prenosi NAP, HDZ-ova direktorica Agencije za državnu službu Anita Markić u saradnji sa kadrovima SNSD-a kontroliše procese u konkursnim komisijama. Podobni kandidati redovno dobijaju maksimalne ocjene, a ista imena članova komisija ponavljaju se godinama.
U državnim institucijama danas Bošnjaci čine tek manji dio rukovodećeg kadra. Od ukupno 28 državnih institucija, direktori Bošnjaci nalaze se na čelu samo šest, dok Srbi vode 12, a Hrvati 10 institucija. Posebno zabrinjava činjenica da institucije koje vode Bošnjaci zapošljavaju samo osam posto ukupnog broja državnih službenika i raspolažu sa svega 15 posto budžeta BiH.
Prema procjenama, u institucijama BiH danas radi 900 Bošnjaka manje nego što to predviđa Ustav, dok je Hrvata 247 više.
Uprkos stalnim tvrdnjama o ugroženosti, jasno je da Dragan Čović i HDZ BiH sa 137.340 glasova drže konce moći u svojim rukama. Na to je u velikoj mjeri uticao i visoki predstavnik Christian Schmidt, čiji su amandmani doneseni u izbornoj noći dodatno ojačali poziciju HDZ-a.
Paradoksalno, upravo popis iz 2013. godine, na koji se Schmidt pozvao, HDZ odbija prihvatiti kada je riječ o popunjavanju kadrovskih kvota u institucijama BiH.
