Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nenad Vuković, izjavio je u emisiji „Dan uživo“ da je pitanje državne imovine složeno, ali da predstavnici Republike Srpske smatraju kako je ono u velikoj mjeri već riješeno Dejtonskim sporazumom. Prema njegovim riječima, eventualni razgovori o toj temi iz RS-a bi se trebali ograničiti isključivo na imovinu potrebnu za funkcionisanje državnih institucija, poput zgrade Predsjedništva BiH ili objekata koje koristi UIO.
Sutra je u PSBiH zakazan sastanak šefova klubova političkih stranaka sa zamjenikom visokog predstavnika Louisom Krišokom, uoči sjednice PIC-a. Prema dosadašnjim najavama, učestvovat će predstavnici stranaka iz Federacije, dok je neizvjesno učešće delegata iz Republike Srpske. Vuković je potvrdio da je šefica Kluba SDS–PDP–Za pravdu i red, Mira Pekić, spriječena da prisustvuje, te da se razmatra mogućnost da Klub predstavlja njen kolega Nenad Grković.
Govoreći o stavu prema sastanku, Vuković podsjeća da je Narodna skupština RS zauzela poziciju da visoki predstavnik nema puni legitimitet, što stvara dilemu oko prisustva događajima na kojima je on akter. Ipak, navodi da realnost pokazuje kako je sama vlast RS-a primjenjivala Schmidtove odluke, čime ga je faktički legitimisala u praksi. Zato, kaže, treba racionalno procijeniti šta je interes Republike Srpske, umjesto insistiranja na političkim blokadama.
Očekivane teme sastanka su državna imovina, popunjavanje Ustavnog suda BiH, evropske integracije, preostala dva zakona iz EU paketa i imenovanje glavnog pregovarača sa EU. Vuković naglašava da su ta pitanja podjednako važna i za opoziciju iz RS.
Podsjetio je da je PDP prije učestvovao u ključnim političkim razgovorima – poput Neumskih pregovora o Izbornom zakonu – iako su druge stranke iz RS tada smatrale da je riječ o pitanju koje se tiče isključivo partija iz Federacije. „Bolje je biti za stolom nego izvan procesa“, ističe Vuković.
Govoreći o odnosu „Trojke“ i HDZ-a oko izmjena Izbornog zakona, Vuković podsjeća da su potpisali koalicioni sporazum 2023. godine u kojem je reforma izbornog zakonodavstva bila obaveza, ali da se od tada nije održao nijedan sastanak o toj temi. To, kako kaže, otvara pitanje ko je koga politički doveo u zabludu.
Kada je riječ o državnoj imovini, Vuković naglašava da RS odbacuje ideju da šume, rijeke, poljoprivredno zemljište ili druga prirodna bogatstva mogu preći u nadležnost države. Takvi zahtjevi su, tvrdi, „nerealni“ i protivni Ustavu.
Ipak, upozorava na najveću nepoznanicu iz ugla RS-a — šta je vlast Republike Srpske, konkretno SNSD, eventualno dogovorila na „tajnim razgovorima“ sa američkim zvaničnicima. Navodi da postoje informacije da se u tim pregovorima govorilo i o državnoj imovini, te izražava bojazan da bi SNSD mogao napraviti ustupke koji bi bili štetni po RS u zamjenu za lične političke koristi, poput skidanja sankcija.
Evo šta se desilo
Uoči zasjedanja PIC-a, zamjenik visokog predstavnika sazvao je sastanak sa šefovima klubova državnog parlamenta. Stranke iz Federacije potvrđuju dolazak, dok je iz Republike Srpske učešće neizvjesno — većina iz vladajućih stranaka odbija prisustvo zbog nepriznavanja Schmidta, a opozicija se dvoumi između političkih principa i potrebe da učestvuje u razgovorima o ključnim državnim pitanjima. Istovremeno, rasprava o državnoj imovini ponovo je postala centralno političko polje sukoba, uz dodatne sumnje u tajne dogovore vlasti RS sa međunarodnim akterima.
