NSRS poništava zaključke o osporavanju pravosudnih institucija BiH: RS faktički odustaje od politike sukoba sa Sudom i Tužilaštvom BiH
Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) razmatra se prijedlog za poništavanje seta zaključaka usvojenih u decembru 2024. godine, koji su tada predstavljali temelj Dodikove politike konfrontacije s pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Radi se o dokumentima koje je entitetski parlament, pod snažnim političkim utjecajem vlasti Milorada Dodika, usvojio s ciljem delegitimizacije Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Povlačenje politike sukoba
Na dnevnom redu sjednice, pod trećom tačkom, nalazi se „Prijedlog zaključka o stavljanju van snage zaključaka donesenih u decembru 2024. godine“, čime vlast u RS faktički odustaje od politike otvorenog sukoba s institucijama pravosuđa BiH koja je obilježila kraj prošle i početak ove godine.
Sporni zaključci
Zaključci koji se sada povlače sadržavali su tvrdnje da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV „neustavne institucije“ nametnute od strane visokog predstavnika suprotno Ustavu BiH. Ti dokumenti služili su kao osnova za političku kampanju vlasti u Banjoj Luci protiv državnih institucija i visokog predstavnika Christiana Schmidta.
NSRS je tada tvrdila da Sud i Tužilaštvo BiH vode „politički montirane procese protiv predstavnika RS“, zahtijevajući njihovu obustavu. Uz to, Skupština je poručila da „evropski pravni standardi ne dopuštaju degradirajuće sudske procese protiv osoba narušenog zdravlja“, pozivajući predsjednika RS i direktora Službenog glasnika da ne odgovaraju na pozive Suda BiH dok se Milorad Dodik, koji je bio optužen u postupku pred Sudom BiH, „ne oporavi“.
Odustajanje od blokade državnih institucija
Poništavaju se i zaključci kojima su predstavnici RS u institucijama BiH pozivani da obustave odlučivanje na državnom nivou „dok EU ne obezbijedi pravične uslove suđenja“, kao i oni kojima se Tužilaštvo BiH optuživalo za „atak na ustavni poredak“ i „miješanje u rad Narodne skupštine RS“.
Ovim potezom, vlast u Republici Srpskoj, barem formalno, povuče se iz najkonfliktnijeg dijela svoje politike prema pravosuđu BiH, što analitičari tumače kao signal mogućeg pritiska međunarodne zajednice i pokušaj „deeskalacije“ u odnosima sa Sarajevom i zapadnim partnerima.
