DODIK VIŠE NIJE SIGURAN ŠTA SMIJE, A ŠTA NE: Zadnja Trumpova akcija ostavila Dodika bez teksta

U prvih dana januara 2026. godine Sjedinjene Američke Države izvele su veliku i izuzetno kontroverznu vojnu operaciju protiv Venezuele, u kojoj su pripadnici američkih oružanih snaga 3. januara zarobili predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores. Ova operacija, dijelom protivno međunarodnom pravu, izazvala je snažnu međunarodnu debatu i širok raspon reakcija na globalnoj političkoj sceni.

Operacija, poznata kao Operation Absolute Resolve, uključivala je napade američkih snaga na vojnu infrastrukturu u Venezueli i intervenciju elitnih jedinica, uključujući specijalne jedinice poput Delta Force, uz upotrebu zračnih i kopnenih snaga. Maduro i njegova supruga zatim su prebačeni u New York, gdje su se objavili pred saveznim sudom na federalnim optužbama, uključujući navode o umiješanosti u krijumčarenje droge i druge kriminalne aktivnosti.

Američki zvaničnici opisali su akciju kao uspjeh, ali je bila izuzetno krvava; brojne izvještaje navode da su tokom operacije poginule deseci ljudi, uključujući venezuelske i kubanske vojnike, kao i civile.

Unatoč američkim tvrdnjama da napad predstavlja legitimnu akciju „zaustavljanja narko-terorizma“, pravni stručnjaci i međunarodne institucije ocjenjuju ga kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta Venezuele. Prema mišljenju pravnih analitičara, ni američki sudski procesi niti američke optužnice ne opravdavaju primjenu sile i otmicu šefa države bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a, što predstavlja direktnu povredu UN-ove povelje.

Ova akcija se smatra jednom od najdramatičnijih intervencija koje su Sjedinjene Države izvele u ovom dijelu svijeta u posljednjim decenijama, a izazvala je i reakcije u samom Kongresu SAD-a: Senat je 8. januara izglasao rezoluciju kojom se pokušava ograničiti predsjednikove ovlasti za daljnje vojne akcije protiv Venezuele bez odobrenja Kongresa.

Operacija je podijelila američku unutrašnju politiku i međunarodnu zajednicu. U SAD-u, neki republikanci i dio javnosti hvale potez kao snažnu akciju protiv korupcije i kriminala, dok su mnogi demokrati i pravni stručnjaci upozorili da takva vojna intervencija bez mandata Kongresa i međunarodnih tijela predstavlja opasan presedan za globalnu sigurnost.

Na međunarodnom nivou, UN je održao hitne konsultacije, a mnoge države su operaciju osudile kao kršenje međunarodnog prava. Rusija i druge zemlje snažno su kritikovale SAD, nazivajući potez „povredom suvereniteta“.

Istovremeno, u Venecueli je dužnost predsjednika preuzela Delcy Rodríguez kao privremena liderka države, uz pozive na obnovu diplomatskih odnosa s SAD-om i mirnu saradnju.

Zarobljavanje Madura postalo je centralna tačka diskusije o granicama američke vanjske politike u 2026. godini — naročito u kontekstu Trumpove doktrine „America First“. Dok neki analitičari smatraju da akcija pokazuje odlučnost Washingtona da djeluje izvan tradicionalnih saveza i međunarodnih okvira, drugi upozoravaju da time SAD riskira potpunu eroziju međunarodnog poretka vođenog pravom i ugovornim obavezama.

Sve to dovodi do pitanja oko dosljednosti najava o smanjenju „intervencionizma“ i promocije suverenizma ukoliko se istovremeno provodi ovakva direktna vojna akcija u susjedstvu.