Izraelski napad na Iran pokrenut je bez jasne strategije za promjenu vlasti u toj zemlji, a očekivanja da bi zračni udari mogli potaknuti masovni narodni ustanak pokazala su se nerealnim, tvrde pojedini izraelski sigurnosni izvori.
Prema pisanju britanskog lista The Guardian, iranski politički sistem uspio je preživjeti gotovo dvije sedmice intenzivnih bombardovanja, pa čak i atentat na vrhovnog vođu Alija Hameneija. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump sve češće govori o mogućnosti okončanja sukoba koji postaje sve skuplji.
Ključno pitanje: obogaćeni uranij
Prema procjenama bivših i sadašnjih izraelskih vojnih i obavještajnih zvaničnika, dugoročni ishod rata mogao bi u velikoj mjeri zavisiti od sudbine oko 440 kilograma obogaćenog uranija koji se, prema njihovim navodima, nalazi u podzemnim objektima u Iranu.
Procjenjuje se da bi ta količina materijala mogla biti dovoljna za proizvodnju više od deset nuklearnih bojevih glava ukoliko bi Iran odlučio ubrzati razvoj nuklearnog oružja.
„Tih 440 kilograma uranija jedan je od ključnih pokazatelja kako će ovaj rat završiti i hoće li se smatrati uspješnim“, izjavio je jedan bivši visoki izraelski sigurnosni zvaničnik.
Prema njegovim riječima, za Izrael bi prihvatljiv ishod bio da se taj materijal ukloni iz Irana ili da ga kontrolira vlast koja bi mogla dati snažne međunarodne garancije o njegovoj sigurnosti.
Razmatrana i kopnena operacija
Pojedini izvori navode da su Sjedinjene Američke Države razmatrale i mogućnost rizične kopnene operacije čiji bi cilj bio osigurati iranski nuklearni materijal.
Tokom ranijih diplomatskih pregovora spominjana je i opcija da Iran obogaćeni uranij preda trećoj državi pod međunarodnim nadzorom.
Novi vođa donosi neizvjesnost
Smrt Alija Hameneija i dolazak njegovog sina Mojtabe Hameneija na čelo države dodatno su povećali neizvjesnost oko budućnosti iranskog nuklearnog programa.
Neki analitičari ističu da je bivši vrhovni vođa godinama odgađao konačnu odluku o izradi nuklearne bombe, iako je Iran razvijao tehnologiju koja bi to mogla omogućiti.
„Kod Alija Hameneija znali smo kako donosi odluke. Kod Mojtabe još nemamo dovoljno informacija da bismo procijenili kakav će biti njegov pristup nuklearnom programu“, rekao je jedan bivši obavještajni zvaničnik.
Promjena režima kao nerealna opcija
Iako su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki predsjednik Donald Trump na početku sukoba govorili o promjeni vlasti u Teheranu, pojedini izraelski stručnjaci smatraju da takav scenarij nikada nije bio realan.
„To je bila pusta želja. Nikada nije postojao plan kako srušiti režim samo zračnim napadima“, naveo je jedan obavještajni izvor.
Sličan stav iznijela je i Sima Shine, bivša šefica istraživačkog odjela u izraelskoj obavještajnoj službi Mossad, koja smatra da se promjena vlasti u Iranu ne može postići bombardovanjem izvana.
Vojni uspjesi bez političke strategije
Uprkos kritikama, izraelski vojni establišment smatra da su operacije protiv Irana donijele značajne vojne rezultate.
Prema tim procjenama, tokom gotovo dvije sedmice bombardovanja:
- uništen je značajan dio iranske vojne industrije
- pogođene su fabrike balističkih projektila
- oslabljena je infrastruktura povezana s vojnim programima
- ostvarena je djelimična zračna dominacija nad iranskim teritorijem
Ipak, brojni sigurnosni analitičari upozoravaju da bez jasne političke strategije ti vojni uspjesi mogu imati ograničen dugoročni efekat.
„Bojim se da ćemo ostati zaglavljeni u ovoj situaciji“, zaključio je jedan bivši izraelski zvaničnik.
