Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je na današnjoj sjednici Vijeća ministara utvrđen Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku.
Krišto je navela da je prijedlog zakona iz Ministarstva sigurnosti dobila prije dva dana te da je odmah proslijeđen svim ministrima kako bi se mogli upoznati s njegovim sadržajem i pripremiti za raspravu na sjednici Vijeća ministara.
Istaknula je da je cilj donošenja zakona ispunjavanje obaveza prema međunarodnom tijelu Moneyval, kako bi se spriječilo stavljanje Bosne i Hercegovine na takozvanu „sivu listu“.
„Imamo još jedan zakon koji trebamo dobiti iz Ministarstva pravde. Svaki put potičemo resore koji su nadležni za obaveze i prioritete Bosne i Hercegovine koje ima, da to uradimo što prije. Danas smo, uz kvalitetnu raspravu, utvrdili prijedlog zakona i uputili ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku“, kazala je Krišto.
Na pitanje novinara kakvi su izgledi da BiH izbjegne „sivu listu“ Moneyvala, Krišto je rekla da Vijeće ministara kontinuirano upozorava nadležna ministarstva na obaveze koje proizlaze iz preporuka ovog tijela.
„Ministarstvo pravde je na potezu da nam predloži zakon za koji su oni nadležni. Nadam se da će biti kao i ovaj. Ostalo, kada će biti usvojen, to je stvar Parlamentarne skupštine BiH. Naše je da činimo sve i da tražimo da svaki nadležni resor dostavi prijedlog, a institucije da ga usvoje u skladu sa zakonskim procedurama“, istaknula je.
Govoreći o drugim temama sa sjednice, Krišto je navela da se raspravljalo i o prijedlogu odluke o uvođenju carina na uvoz čelika.
Naglasila je da je prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjskotrgovinska politika, uključujući carine, u nadležnosti institucija BiH, odnosno Vijeća ministara. Međutim, upozorila je da bi donošenje takve odluke moglo imati ozbiljne pravne i ekonomske posljedice.
„Donošenjem ovakve odluke mogli bismo prekršiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pravila Svjetske trgovinske organizacije. Time otvaramo mogućnost da i druge zemlje uvedu zaštitne mjere prema Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.
Dodala je da je prijedlog uključivao smanjenje carine sa ranije predloženih 30 posto na 20 posto, ali je ocijenila da takav pristup nije dovoljno argumentiran.
„Kao da smo došli na tržnicu pa je 30 posto previše, pa ćemo sada staviti 20 posto“, navela je.
Prema njenim riječima, prijedlog odluke nije dobio potrebnu većinu u prvom krugu glasanja na sjednici Vijeća ministara.
Krišto je pojasnila da je resorni ministar zatražio da se o toj odluci ponovo izjasni u drugom krugu glasanja na jednoj od narednih sjednica.
Naglasila je i da je potrebno pažljivo procijeniti ekonomske posljedice eventualnog uvođenja carina, navodeći da je 28 kompanija dostavilo analize koje upozoravaju na moguće povećanje troškova i negativan utjecaj na tržište Bosne i Hercegovine.
„Te analize pokazuju koliko bi takva odluka mogla poskupjeti poslovanje i koliko bi predstavljala udar na ekonomiju i tržište Bosne i Hercegovine“, zaključila je Krišto.
