Usvajanje rezolucije u Ujedinjenim nacijama kojom se osuđuju napadi Irana na zemlje Perzijskog zaljeva izazvalo je novu političku polemiku u Bosni i Hercegovini, posebno zbog načina na koji je donesena odluka o podršci tom dokumentu.
Naime, među 135 država kosponzora rezolucije našla se i Bosna i Hercegovina. Međutim, ubrzo je otvoreno pitanje da li je takva odluka donesena u skladu s ustavnom procedurom vođenja vanjske politike.
Prema dostupnim informacijama, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija podržao je rezoluciju na osnovu instrukcije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i to bez formalne saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje prema ustavnoj praksi vodi vanjsku politiku države.
Dva prijedloga rezolucije u Vijeću sigurnosti
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić objasnio je da su tokom rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija bila razmatrana dva različita prijedloga rezolucije.
Prvi prijedlog pokrenule su arapske države, dok je drugi predložila Rusija. Prema Puljiću, ruski nacrt bio je znatno kraći i fokusiran na hitni prekid vojnih aktivnosti svih strana.
„Rusija je pozvala sve strane da odmah prekinu vojne operacije i suzdrže se od daljnje eskalacije na Bliskom istoku i šire“, pojasnio je Puljić.
Međutim, ruski prijedlog nije dobio potrebnih devet glasova u Vijeću sigurnosti. Za njega su glasale Kina, Pakistan i Somalija, dok su Sjedinjene Američke Države i Latvija bile protiv, a preostalih devet članica bilo je suzdržano.
Selektivna osuda izazvala polemike
Arapski prijedlog rezolucije izazvao je dodatne reakcije jer, prema ocjenama pojedinih analitičara, nije obuhvatio sve aktere sukoba.
Puljić navodi da se u dokumentu ne osuđuju napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, niti se spominju određeni događaji koji su prethodili eskalaciji sukoba.
„Ne spominje se ni iranski napad na Izrael – jedino se navode napadi Irana na okolne arapske zemlje“, istakao je Puljić.
Istovremeno, u rezoluciji se ne spominje ni početak sukoba, odnosno zajednički napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Teheran 28. februara.
Političke nesuglasice u BiH
Cijela situacija otvorila je i pitanje koordinacije vanjske politike Bosne i Hercegovine i odnosa između državnih institucija.
Puljić je posebno problematizirao poteze članova Predsjedništva BiH, uključujući zahtjev Željke Cvijanović za hitnu sjednicu svega deset sati prije zasjedanja Vijeća sigurnosti.
Istovremeno se postavlja pitanje zašto je drugi član Predsjedništva, Željko Komšić, sjednicu zakazao tek za naredni dan, nakon glasanja u UN-u.
Prema Puljiću, u ovakvim situacijama moguće je sazvati i telefonsku sjednicu Predsjedništva, što dodatno otvara dileme o političkoj pozadini cijelog slučaja.
Širi međunarodni kontekst
Puljić je podsjetio i na ulogu arapskih država u međunarodnim inicijativama važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Države poput Katara, Saudijske Arabije, Jordana i Kuvajta bile su među onima koje su podržale usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a.
Istovremeno, te zemlje trenutno učestvuju i u evakuaciji državljana BiH iz kriznih područja pogođenih sukobima na Bliskom istoku.
Zašto nema rezolucije protiv SAD-a i Izraela
Puljić smatra da je izostanak rezolucije koja bi osudila napade SAD-a i Izraela na Iran povezan s trenutnim predsjedavanjem Vijećem sigurnosti.
„Vijećem sigurnosti ovaj mjesec predsjedavaju Sjedinjene Američke Države i one to blokiraju“, rekao je Puljić.
Dodao je da bi, prema njegovom mišljenju, svaka rezolucija koja osuđuje napad na suverenu državu trebala imati širu međunarodnu podršku, bez obzira na političke stavove prema vlastima u toj zemlji.