Dodik bez mandata, ali ne i bez moći? Duraković upozorava na represiju – CIK čeka potvrdu svoje odluke
Milorad Dodik, nakon pravosnažne presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije, izgubio je legitimitet predsjednika Republike Srpske – ali ne i sposobnost da remeti institucionalni poredak. Dok je Centralna izborna komisija BiH (CIK) donijela odluku o oduzimanju njegovog mandata, Dodik i dalje pokušava vladati iz sjene.
Ćamil Duraković: “Politička odmazda Dodika”
Potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda Ćamil Duraković javno je prozvao Dodika za represivne mjere i politički revanšizam. U objavi na mreži X, Duraković tvrdi da je nakon odluke CIK-a, njegov kabinet izložen ciljanom pritisku:
bez obrazloženja je smijenjen savjetnik u njegovom kabinetu,
naređeno mu je da vrati službeni automobil, koji je zamijenjen tehnički neispravnim vozilom,
raskinut je ugovor o zakupnini stana koji mu po zakonu pripada, uz zahtjev za iseljenje.
– Dodik, očajan i bez mandata, nastavlja s nepredvidivim potezima. Ovo nije samo nepoštivanje odluke CIK-a, već pokušaj rušenja mog legitimiteta i opstrukcija mog rada, poručio je Duraković.
Dodik: Presuđen, ali ne odustaje
Podsjetimo, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, nakon što je potpisao ukaze o proglašenju zakona kojima se odbacuje primjena odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Time je, prema presudi, počinio krivično djelo protiv ustavnog poretka BiH.
Odluka CIK-a oduzimanju mandata donesena je u skladu sa Izbornim zakonom BiH, koji propisuje da mandat prestaje izabranom zvaničniku koji je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci.
Procedura još nije završena
Dodik ima pravo žalbe na odluku CIK-a Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Sve do pravosnažnosti te odluke, on formalno ostaje na funkciji predsjednika. Ukoliko Sud odbije žalbu, CIK je dužan raspisati prijevremene izbore u roku od 90 dana.
Dodik najavljuje referendum, ignoriše pravne institucije
U svom posljednjem javnom obraćanju, Dodik je odbacio odluku CIK-a, najavljujući referendum u RS-u o njegovoj funkciji i ponovio napade na visokog predstavnika Schmidta, kojeg naziva “nelegitimnim i nelegalnim”.
Međutim, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je konačni autoritet za tumačenje civilne implementacije mirovnog sporazuma u BiH, a imenuje ga Vijeće sigurnosti UN-a, na preporuku Vijeća za provedbu mira (PIC).
Ustavni poredak pod udarom – Tužilaštvo nastavlja s istragama
Nakon što su vlasti RS usvojile zakone kojima su praktično zabranile djelovanje državnog pravosuđa i agencija na teritoriji entiteta, Tužilaštvo BiH je otvorilo istrage protiv Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića zbog napada na ustavni poredak.
– Ovo je možda i najgori udar na ustavnopravni poredak BiH od Daytona, upozorio je ustavnopravni ekspert Nedim Ademović.
Zaključak: Kraj jedne ere ili početak institucionalne krize?
Dok institucije polako – ali odlučno – pomiču Dodika sa političke scene, njegova retorika, populističke prijetnje i pokušaji blokade državnih odluka pokazuju da se neće povući bez otpora.
– Ovo je test za BiH – da li će pravna država uspjeti sprovesti zakon bez kompromisa s političkom silom, poručuju analitičari.
