Američki senator Dick Durbin je u obraćanju u Senatu SAD-a ponovo skrenuo pažnju na političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Posebno je izdvojio pokušaje secesije Republike Srpske i lobističke aktivnosti usmjerene prema administraciji predsjednika Donalda Trumpa.
Durbin je poručio da Sjedinjene Američke Države ne smiju zanemariti zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, neophodno je nastaviti podržavati evropske i euroatlantske integracije zemalja tog dijela Evrope.
Posljednja posjeta regiji u senatorskom mandatu
Durbin je u oktobru boravio na Balkanu zajedno sa senatoricom Jeanne Shaheen, vodećom demokratkinjom u Senatskom odboru za vanjske odnose. Delegacija je posjetila Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Kosovo.
Putovanje je za Durbina imalo poseban značaj. On u januaru 2027. godine završava dugogodišnji senatorski mandat i odlazi u penziju, a ovo mu je bila posljednja službena posjeta inostranstvu kao članu Senata. Balkan je ranije posjećivao 1999. i 2009. godine, pa je kolegama ukazao na to koliko su se političke i sigurnosne prilike u regiji promijenile tokom proteklih decenija.
Podsjetnik na opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici
Govoreći o BiH, senator je podsjetio na razmjere ratnih zločina i razaranja nakon raspada bivše Jugoslavije. Izdvojio je opsadu Sarajeva, etničko čišćenje i masakre u Srebrenici, naglasivši da se takva prošlost ne smije zaboraviti.
„Mnogi su ovdje možda zaboravili užasan rat koji je zahvatio regiju početkom 1990-ih, nakon raspada bivše Jugoslavije. Posebno je teško stradala Bosna, u kojoj se odvijao razoran sukob obilježen opsadom Sarajeva, etničkim čišćenjem i masakrima na mjestima poput Srebrenice, koju smo posjetili“, rekao je Durbin.
Posebno je govorio o Sarajevu, koje je 1984. godine bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara, a samo nekoliko godina kasnije postalo simbol dugotrajne opsade.
„Malo ko je mogao zamisliti da bi kosmopolitski grad Sarajevo, koji je samo deset godina ranije bio domaćin Zimskih olimpijskih igara, mogao postati tako smrtonosna ratna zona“, istakao je.
Podsjetio je i na svoju podršku odlukama tadašnjeg predsjednika Billa Clintona o zračnim napadima NATO-a u BiH, a kasnije i na Kosovu. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine naveo je kao važan korak prema okončanju rata u BiH.
Secesionistički potezi i lobiranje kod Trumpa
Jedan od ključnih dijelova obraćanja odnosio se na aktuelne prilike u zemlji. Američka delegacija razgovarala je s predstavnicima vlasti, diplomatskim osobljem, organizacijama civilnog društva i mladim liderima. Na sastancima su se razmatrali regionalna sigurnost, stanje demokratskih institucija, ekonomski razvoj i odnosi zemalja zapadnog Balkana sa SAD-om.
Među pitanjima koja su izazvala posebnu zabrinutost bili su pokušaji secesije Republike Srpske, kao i lobističke aktivnosti povezane s tim nastojanjima, usmjerene prema administraciji Donalda Trumpa. Time se dodatno otvorilo pitanje američkog odnosa prema političkim procesima u BiH i potrebe da Washington nastavi pratiti situaciju u zemlji.
Delegacija je razgovarala i o provođenju Zakona o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, usvojenog u okviru američkog Zakona o odobrenju nacionalne odbrane za fiskalnu 2026. godinu. Njegovi ciljevi su jačanje demokratskih institucija, podrška ekonomskom razvoju i unapređenje saradnje SAD-a s državama regije.
Počast žrtvama u Potočarima
Tokom boravka u BiH Durbin i Shaheen posjetili su Memorijalni centar Srebrenica i mezarje u Potočarima, gdje su odali počast žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine. Posjetili su i „Kuću dobrih tonova“, organizaciju koja kroz muziku, obrazovanje i zajedničke aktivnosti okuplja djecu i mlade.
Durbin je naveo i da je u posljednje dvije decenije posjetio 40 zemalja, od kojih su se mnoge suočavale s posljedicama ratova, političkih kriza i siromaštva.
„Moramo nastaviti podržavati evropski put regije“
Sumirajući posjetu, senator je naglasio da zapadni Balkan i dalje treba američku podršku na putu prema Evropskoj uniji i NATO-u. Taj proces, kako je kazao, ne može se svesti na političku podršku članstvu, nego mora uključivati konkretne reforme, jačanje institucija i bolje ekonomske prilike.
„Moja posjeta učvrstila je uvjerenje da moramo nastaviti podržavati napore usmjerene na uključivanje tih novih država u EU i NATO te poticati prateće reforme u upravljanju i ekonomiji“, poručio je.
Oštra kritika Trumpovog odnosa prema Putinu
Značajan dio govora Durbin je posvetio ruskoj agresiji na Ukrajinu i politici Trumpove administracije prema Moskvi. Ocijenio je da pokušaji diplomatskog približavanja nisu donijeli očekivane rezultate, te podsjetio da je Trump obećao okončati rat odmah po povratku u Bijelu kuću, što se, kako kaže, nije dogodilo.
„Ne zamjeram predsjedniku Trumpu što je pokušao pronaći diplomatsko rješenje za ovaj sukob, ali krajnje je vrijeme da shvati kako se Vladimiru Putinu ne može povlađivati u nadi da će ga se time navesti na postizanje sporazuma“, naglasio je.
Kritikovao je i Trumpove sastanke i telefonske razgovore s Putinom, kao i ublažavanje sankcija ruskoj nafti te odustajanje od pojedinih mjera koje je podržao Kongres.
Prema Durbinovoj ocjeni, ruskog predsjednika ne pokreće novac. „Vladimir Putin je bivši zvaničnik KGB-a kojeg ne pokreće novac, već iskrivljene historijske frustracije i osjećaj da mu je nanesena nepravda“, rekao je.
Senator je iznio i optužbe da je Rusija Iranu dostavljala obavještajne podatke o ciljevima, što je, prema njegovim tvrdnjama, omogućilo napade na američku imovinu i vojnike na Bliskom istoku. Kritikovao je i rusku podršku sjevernokorejskom režimu.
Obraćanje je završio ocjenom da su pokušaji umirivanja Putina „nisu ništa drugo doli puka fantazija i ludost američkog predsjednika koji kao da je trajno opčinjen“. Njegov govor tako je obuhvatio dvije teme: potrebu snažnijeg američkog angažmana na zapadnom Balkanu, posebno u BiH, i upozorenje na posljedice politike popuštanja Rusiji.