Predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a Günther Fehlinger predstavio je prijedlog ustavne reforme Bosne i Hercegovine koji predviđa potpuno drugačiju unutrašnju organizaciju zemlje – ukidanje sadašnjih etnički zasnovanih entiteta i formiranje federacije sastavljene od deset saveznih jedinica.
Kako je objavila „Slobodna Bosna“, Fehlinger je prijedlog uputio relevantnim međunarodnim institucijama, uključujući ključna tijela Evropske unije i NATO-a, s namjerom da pokrene širu diplomatsku i političku raspravu o budućem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Važno je naglasiti da je riječ o Fehlingerovom prijedlogu, a ne o zvaničnom planu Evropske unije, NATO-a ili austrijske vlade za promjenu ustavnog uređenja BiH.
Umjesto dva entiteta predlaže deset saveznih jedinica
Suština predstavljenog modela jeste zamjena sadašnje dejtonske unutrašnje strukture novim federalnim uređenjem.
Prema navodima „Slobodne Bosne“, Fehlinger smatra da je Bosni i Hercegovini potrebna ustavna arhitektura koja bi istovremeno bila federalna, demokratska, multietnička i usklađena s evropskim političkim principima.
Cilj takvog uređenja, prema njegovom prijedlogu, bio bi prevazilaženje onoga što opisuje kao dugogodišnju „Dejtonsku paralizu“, ali bez mogućnosti secesije ili teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine.
Njegov koncept zasniva se na ideji jednakog građanstva i regionalne demokratije, umjesto organizovanja najvećeg dijela državne strukture prvenstveno prema etničkom principu.
Ovako bi izgledala nova mapa Bosne i Hercegovine
Prema predloženom modelu, teritorija Bosne i Hercegovine bila bi organizovana kroz deset saveznih država, od kojih bi svaka imala svoj administrativni centar:
- Una–Sana – Bihać
- Krajina – Banja Luka
- Posavina – Brčko, uključujući sadašnji Distrikt Brčko
- Drina – Višegrad
- Soli – Tuzla
- Centralna Bosna – Zenica
- Vrhbosna – Sarajevo
- Tropolje – Livno
- Zapadna Hercegovina – Mostar
- Istočna Hercegovina – Trebinje
Sarajevo bi prema ovom konceptu zadržalo status glavnog grada Bosne i Hercegovine, dok bi istovremeno bilo administrativni centar savezne jedinice Vrhbosna.
Takvom reorganizacijom sadašnja entitetska struktura bila bi zamijenjena regionalnim federalnim jedinicama.
Snažnija federalna vlast u Sarajevu
Fehlingerov koncept ne predviđa samo novu teritorijalnu organizaciju. Jedan od njegovih ključnih elemenata bilo bi jačanje institucija na nivou cijele Bosne i Hercegovine.
Federalna vlast sa sjedištem u Sarajevu, prema prijedlogu, imala bi isključive nadležnosti u oblastima koje su od strateškog značaja za cijelu zemlju.
Među njima bi bile vanjska politika, odbrana, pitanja povezana s NATO-om i evropskim integracijama, državljanstvo, državne granice, carinska politika, federalno pravosuđe i infrastruktura od značaja za cijelu zemlju.
Time bi najvažnija pitanja koja se odnose na međunarodni položaj i funkcionisanje države bila koncentrisana na federalnom nivou.
Šta bi bilo u nadležnosti deset saveznih država?
Istovremeno, predložene federalne jedinice zadržale bi značajne nadležnosti u pitanjima koja se neposredno odnose na svakodnevni život stanovništva.
Prema predstavljenom konceptu, savezne države bile bi odgovorne za oblasti poput obrazovanja, zdravstvene administracije, regionalnog razvoja, kulture i lokalne samouprave.
Ideja je, dakle, da se određene nadležnosti zadrže što bliže građanima i regionalnim zajednicama, dok bi pitanja od državnog i međunarodnog značaja bila u rukama institucija Bosne i Hercegovine.
Fehlinger takav sistem predstavlja kao model stvarnog federalizma, a ne kao novi oblik fragmentacije zemlje.
Potpuno bi bila isključena mogućnost secesije
Jedan od važnijih elemenata prijedloga odnosi se na teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama koje prenosi „Slobodna Bosna“, novi ustavni model trebao bi biti postavljen tako da isključuje mogućnost secesije ili podjele zemlje.
Deset saveznih jedinica imalo bi regionalne nadležnosti, ali bi sve ostale sastavni dijelovi jedinstvene međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
Time Fehlinger pokušava spojiti visok stepen regionalne autonomije s jačim državnim institucijama u oblastima koje smatra ključnim za funkcionalnost zemlje.
Ko je Günther Fehlinger?
Fehlinger je austrijski ekonomista i politički aktivista poznat po snažnom zagovaranju proširenja Evropske unije i NATO-a.
Obavljao je funkciju generalnog sekretara Unije malih i srednjih preduzeća (SME Union) povezane s Evropskom narodnom partijom (EPP), a u javnim nastupima godinama zastupa izrazito proatlantske stavove.
Zalaže se i za napuštanje tradicionalne austrijske neutralnosti te snažnije povezivanje evropskih država s NATO savezom.
Poseban dio njegovog političkog angažmana odnosi se na zemlje Zapadnog Balkana i njihovo uključivanje u evropske i transatlantske strukture.
Zbog toga njegov najnoviji prijedlog za BiH treba posmatrati u kontekstu njegovog dugogodišnjeg političkog zagovaranja, a ne kao već usaglašenu međunarodnu inicijativu.
Kao cilj navodi članstvo BiH u EU i NATO-u
Fehlinger smatra da bi ustavna reorganizacija mogla pomoći Bosni i Hercegovini da riješi dio dugogodišnjih političkih blokada i ubrza približavanje zapadnim integracijama.
Prema njegovoj zamisli, snažnije institucije na državnom nivou omogućile bi efikasnije donošenje odluka u oblastima vanjske politike, sigurnosti, odbrane i evropskih integracija.
Krajnji cilj takvog procesa, kako ga predstavlja, bilo bi punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i NATO savezu.
Za realizaciju bi bile potrebne velike ustavne promjene
Predloženi model predstavljao bi radikalnu promjenu sadašnjeg ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Današnja struktura zemlje zasnovana je na Ustavu BiH sadržanom u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije BiH i Republike Srpske, dok Brčko ima poseban status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Prelazak sa sadašnjeg sistema na federaciju od deset jedinica zbog toga se ne bi mogao ostvariti jednostranom političkom odlukom ili samim prijedlogom neke međunarodne organizacije ili pojedinca. Za tako duboku reformu bilo bi potrebno provesti odgovarajuće ustavne i političke procedure.
Za sada prijedlog, a ne odluka EU ili NATO-a
Iako je Fehlinger, prema objavljenim informacijama, svoj dokument proslijedio međunarodnim institucijama, to ne znači da su EU ili NATO prihvatili ovaj model kao svoju politiku prema Bosni i Hercegovini.
To je važna razlika, posebno zbog osjetljivosti pitanja unutrašnjeg uređenja BiH.
U ovoj fazi radi se o prijedlogu koji zagovara Fehlinger i kojim želi otvoriti raspravu o mogućem drugačijem uređenju zemlje.
Tek eventualna reakcija evropskih i NATO institucija, kao i domaćih političkih aktera, pokazala bi postoji li šira politička podrška za bilo koji dio predstavljenog koncepta.
Ideja koja bi potpuno promijenila sadašnje uređenje BiH
Ukoliko bi ikada dobio dovoljnu političku i institucionalnu podršku, Fehlingerov model značio bi jednu od najvećih promjena ustavnog sistema Bosne i Hercegovine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Postojeći entiteti bili bi zamijenjeni sa deset regionalnih saveznih država, dok bi državne institucije dobile snažnije nadležnosti u pitanjima od zajedničkog interesa.
Za sada, međutim, riječ je prvenstveno o političkom prijedlogu za buduću ustavnu reformu, a ne o odluci ili zvaničnom planu Evropske unije, NATO-a ili institucija Bosne i Hercegovine.