Više od decenije, Zapad se ponovo suprotstavljao Istoku u onome što se često naziva novim hladnim ratom. No, s predsjednikom Trumpom ponovo na funkciji, Amerika ostavlja utisak da bi mogla promijeniti pristup.
Dok su američki i ruski pregovarači u utorak prvi put nakon skoro tri godine od početka sukoba u Ukrajini sjeli za pregovarački sto, Trump je nagovijestio mogućnost promjene odnosa prema saveznicima, sugerirajući bliže veze s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prema njegovim tvrdnjama, Rusija nije odgovorna za sukob koji je pogodio njenog susjeda, već sugeriše da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju. Tokom razgovora s novinarima, Trump je iznio stav koji se znatno razlikuje od uobičajenog narativa američkih lidera, piše New York Times.
Po njegovoj interpretaciji, ukrajinski lideri snose odgovornost za rat jer nisu prihvatili ustupke teritorije, implicirajući da ne zaslužuju mjesto za pregovaračkim stolom. “Nikada to niste trebali započeti”, izjavio je Trump, upućujući kritiku ukrajinskim vlastima. “Mogli ste postići dogovor”.
Govoreći iz svog imanja Mar-a-Lago na Floridi, istakao je: “Imate rukovodstvo koje je dopustilo da rat traje, a koji se nikada nije trebao ni dogoditi”. S druge strane, nije uputio kritiku Putinu ili Rusiji, iako je poznato da je konflikt počeo 2014. godine, s eskalacijom 2022. godine.
Trump tako provodi jednu od najdrastičnijih promjena u američkoj vanjskoj politici posljednjih decenija – potez koji bi mogao natjerati mnoge zemlje na prilagodbu. Još od kraja Drugog svjetskog rata, SAD su imale jasan stav prema Sovjetskom Savezu i kasnije Rusiji, no Trump očigledno ima drugačiju viziju budućih odnosa.
Prekid izolacije Rusije
Poručuje da Sjedinjene Države više ne žele držati Rusiju u izolaciji zbog njenih poteza prema Ukrajini. Naprotiv, Trump pokazuje interes za ponovno uspostavljanje bližih odnosa s Moskvom.
“To je drastična promjena 80 godina američke vanjske politike”, rekla je Kori Schake, direktorica studija vanjske i odbrambene politike u American Enterprise Instituteu.
“Tokom Hladnog rata, SAD nisu priznale sovjetsku okupaciju baltičkih država, čime su ulijevale nadu narodima u borbi za slobodu”, dodala je. “Sada, umjesto da se suprotstavljamo agresiji, čini se da je prihvatamo”.
Iz Trumpovog ugla, ovo je ispravljanje dugogodišnje pogrešne politike. On i njegovi saveznici smatraju da je američka potrošnja na odbranu Evrope prevelika, te da bi dogovor s Moskvom omogućio bolju preraspodjelu resursa, posebno s obzirom na rastuće tenzije s Kinom.
Američki stav se posebno iskristalisao proteklih dana. Nakon što je potpredsjednik JD Vance kritikovao evropske saveznike, državni sekretar Marco Rubio sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, izražavajući optimizam oko buduće saradnje, ako bi se rat u Ukrajini mogao okončati.
Promjena odnosa prema Ukrajini
Tokom sastanka u Saudijskoj Arabiji, ukrajinski zvaničnici nisu bili prisutni, niti su učestvovali drugi evropski lideri. Čini se da je sastanak bio usmjeren na redefinisanje globalnih odnosa, što podsjeća na historijske diplomatske dogovore poput onih u Beču i Jalti.
Trump već dugo vidi Putina kao strateškog igrača čije odluke cijeni, za razliku od lidera pojedinih zapadnih zemalja, prema kojima je često kritičan.
U prvom mjesecu svog drugog mandata, smanjio je podršku tradicionalnim saveznicima – ne samo da ih je isključio iz pregovora o Ukrajini, već je zaprijetio ekonomskim mjerama i zahtijevao veća izdvajanja za odbranu. Istovremeno, pojedine krajnje desne političke opcije u Evropi dobile su njegovu podršku.
“Za sada, Evropljani ovo vide kao Trumpovu normalizaciju odnosa s Rusijom, dok istovremeno distancira SAD od tradicionalnih partnera”, kaže Ian Bremmer iz Eurasia Groupa.
Trump je obećao da može riješiti rat u Ukrajini u kratkom roku, ali do sada nije ostvario to obećanje. Nakon dugog telefonskog razgovora s Putinom prošle sedmice, zadužio je svoje savjetnike da nastave pregovore.
Njegove izjave jasno pokazuju novi pravac američke politike – bez osude za Rusiju i s prebacivanjem odgovornosti na Ukrajinu. “Rusija želi dogovor”, rekao je. “Žele zaustaviti nasilje”.
Evropa se sada suočava s realnošću u kojoj njen dosadašnji ključni saveznik redefiniše svoje odnose i uloge na globalnoj sceni.
“Izjave koje su među najsramotnijima koje je neki američki predsjednik dao u modernoj eri”, smatra Ian Bond iz Centra za evropske reforme u Londonu. “Trump postavlja stvari na način koji će sigurno izazvati zabrinutost širom Evrope”.