Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) donijela je na današnjoj sjednici odluku o ponavljanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na ukupno 136 biračkih mjesta, raspoređenih u 17 izbornih jedinica širom ovog entiteta. Odluka je donesena većinom glasova, a predstavlja jednu od najznačajnijih i najosjetljivijih odluka CIK-a u ovom izbornom ciklusu.
Za ponavljanje izbora glasalo je pet članova Komisije, dok je protiv bila Irena Hadžiabdić. Član CIK-a Vlado Rogić nije prisustvovao sjednici na kojoj je odluka usvojena. Konačna odluka o raspisivanju ponovljenih izbora bit će donesena tek nakon što ova odluka postane pravosnažna.
Utvrđene ozbiljne izborne nepravilnosti
Član Centralne izborne komisije Mišo Krstović pojasnio je da je CIK, postupajući po zaprimljenim prigovorima, ali i po službenoj dužnosti, proveo detaljne analize i utvrdio niz teških nepravilnosti koje su mogle imati direktan utjecaj na izborni rezultat.
Prema njegovim riječima, utvrđene su manipulacije potpisima birača, ozbiljne nepravilnosti u radu biračkih odbora, kao i slučajevi dodavanja glasova pojedinim kandidatima, dok su drugi kandidati ostajali uskraćeni za dio glasova koji su im pripadali. Posebno zabrinjava podatak da je oko 900 birača glasalo bez važećih identifikacionih dokumenata, što predstavlja direktno kršenje Izbornog zakona BiH.
Gradovi i općine obuhvaćeni ponavljanjem izbora
Ponavljanje izbora odnosi se na biračka mjesta u sljedećim lokalnim zajednicama: Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići. Također, izbori će biti ponovljeni i na jednom biračkom mjestu u Brčkom, gdje je došlo do gubitka izvoda iz Centralnog biračkog spiska.
Najveći broj biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni nalazi se u Doboju, Bratuncu, Zvorniku i Laktašima, sredinama u kojima je kandidat Karan ostvario izrazito visoke rezultate, što dodatno pojačava političku težinu ove odluke.
Podijeljeni stavovi unutar CIK-a
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić, koja je glasala protiv, izjavila je da se ne slaže s opsegom odluke. Smatra da su izbori trebali biti ponovljeni isključivo na biračkim mjestima gdje su nepravilnosti jasno i nedvosmisleno dokazane. Prema njenom mišljenju, Komisija je trebala uvažiti nalaze grafološkog vještačenja, te odluku ograničiti na 108 biračkih mjesta u osam izbornih jedinica.
S druge strane, član CIK-a Željko Bakalar naveo je da je cijeli proces bio dugotrajan zbog složenih vještačenja, žalbenih postupaka i čekanja odluka Suda BiH. Istakao je da su nevažeći identifikacioni dokumenti već ranije bili dovoljan osnov za poništavanje izbora, podsjećajući na slučaj izbora u Srebrenici. Prema njegovim riječima, razlika u korist Karana na spornim biračkim mjestima iznosi oko 15.000 glasova, što potencijalno može promijeniti konačni izborni ishod.
Sud BiH kao ključni faktor
Član CIK-a Ahmet Šantić naglasio je da nije sporno postojanje većine unutar Komisije za ponavljanje izbora, već da se neslaganja odnose isključivo na broj biračkih mjesta obuhvaćenih odlukom. Podsjetio je da je Sud BiH zauzeo jasan stav da se nepravilnosti nastale glasanjem bez validnih dokumenata ne mogu sanirati ponovnim brojanjem, već isključivo ponavljanjem glasanja.
Krivotvorine i kriminogene aktivnosti
Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina istakla je da podržava odluku kako bi se utvrdilo stvarno činjenično stanje. Naglasila je da su na brojnim biračkim mjestima zabilježene kriminogene aktivnosti, uključujući otvorene i prikrivene krivotvorine potpisa. Prema njenim riječima, više od 2.000 osoba glasalo je bez ikakvog identifikacionog dokumenta, što ozbiljno dovodi u pitanje integritet izbornog procesa.
Predsjednica CIK-a BiH Jovana Kalaba zaključila je da utvrđene manipulacije nisu zanemarive i da mogu imati presudan utjecaj na konačni izborni rezultat, zbog čega je podržala odluku o ponavljanju izbora.
Sljedeći koraci
CIK BiH će odluku o raspisivanju ponovljenih izbora donijeti nakon što akt postane pravosnažan, a do tada se očekuju nove političke reakcije, žalbe i moguće dodatne pravne procedure.
