Rat između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ušao je u 31. dan, uz nove poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa koji navodi da razmatra zauzimanje iranskog otoka Harg i preuzimanje kontrole nad energetskim resursima. Istovremeno tvrdi da Washington vodi “ozbiljne pregovore” s, kako kaže, “novim i razumnijim strukturama vlasti” u Teheranu, dok finansijska tržišta pozitivno reaguju na mogućnost smirivanja sukoba.
ABD Başkanı Trump: "Muhtemelen, sanırım İran'la bir anlaşma yapacağız. Bundan oldukça eminim.
Ama yapmamamız da mümkün." pic.twitter.com/YS6tdales1
— KIT Ajans (@KitAjans) March 30, 2026
Trumpove izjave i pregovori
Trump je za Financial Times izjavio da SAD imaju više opcija, uključujući i potencijalno zauzimanje otoka Harg. Paralelno, prema pisanju američkih medija, razmatra se i operacija uklanjanja većih količina obogaćenog uranija iz Irana, što bi moglo podrazumijevati duže prisustvo američkih snaga na terenu.
On je naveo da Washington već vodi razgovore s predsjednikom iranskog parlamenta Mohammedom Bagerom Kalibafom, te da bi u narednim danima moglo biti jasnije postoji li prostor za dogovor. Također je ponovio tvrdnje o promjenama unutar iranskog sistema vlasti, iako takve tvrdnje nisu potvrđene iz nezavisnih izvora.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će Hormuški moreuz ostati otvoren “na ovaj ili onaj način”, naglašavajući da su ciljevi SAD-a jasno definirani i vremenski ograničeni.
Trump je dodatno zaprijetio napadima na ključnu iransku infrastrukturu, uključujući elektrane i naftna postrojenja, ukoliko ne dođe do dogovora. U isto vrijeme tvrdi da je Iran dozvolio prolazak većeg broja tankera kroz moreuz kao znak dobre volje.
S druge strane, iranski zvaničnici poručuju da bi mogli gađati američke i izraelske ciljeve u regionu, što dodatno podiže nivo napetosti.
Eskalacija sukoba na više frontova
Sukobi se nastavljaju i na terenu. Zabilježeni su novi raketni i dron napadi, uključujući incidente u kojima su projektili ulazili u zračni prostor drugih država prije nego što su presretnuti.
Iran tvrdi da je izveo napade na vojne ciljeve u Izraelu, dok izraelske snage navode da su gađale objekte povezane s iranskim vojnim strukturama u Teheranu. Također su zabilježeni udari na industrijske i energetske objekte, što dodatno komplikuje situaciju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da neka postrojenja u Iranu više nisu operativna nakon napada, dok iranske vlasti iznose podatke o velikom broju civilnih žrtava i ranjenih.
A fire broke out on Monday at an oil refinery in Haifa, a northern Israeli city, marking the second such incident there during the ongoing month-long conflict with Iran, as seen in videos from the scene.#iran#attack#israel#oilrefinerybases pic.twitter.com/m7N8oJurvN
— rising soul (@nareshdarna) March 30, 2026
U region pristižu dodatne američke snage, uključujući marince i padobranske jedinice, dok vojni analitičari upozoravaju da bi eventualna kopnena operacija bila izuzetno rizična i dugotrajna.
UKMTO WARNING 028-26
Click here to view the full Warning⤵️ https://t.co/6ng3KeERjY#MaritimeSecurity #MarSec pic.twitter.com/ANmJbIYUkR
— UKMTO Operations Centre (@UK_MTO) March 30, 2026
Međunarodne reakcije i posljedice
Brojne države i međunarodni akteri pozivaju na hitnu deeskalaciju. Francuska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, dok su zemlje poput Saudijske Arabije, Turske i Egipta podržale nastavak diplomatskih pregovora.
Rusija je naglasila da rješenje može biti isključivo političko, dok su pojedine evropske zemlje počele uvoditi dodatne mjere zbog sigurnosnih rizika. Istovremeno, Španija je ograničila korištenje svog zračnog prostora za određene vojne operacije.
Na energetskom tržištu bilježi se snažan rast cijena nafte, uz upozorenja da bi daljnja eskalacija mogla imati globalne ekonomske posljedice. Lideri upozoravaju da bi širi regionalni sukob mogao imati dugotrajan utjecaj na ekonomiju, možda čak veći od ranijih globalnih kriza.
Humanitarna situacija također se pogoršava. U Libanu je veliki broj ljudi raseljen, uključujući desetine hiljada djece, dok broj žrtava i dalje raste.
U ovakvim okolnostima, sukob ulazi u fazu u kojoj se paralelno odvijaju intenzivne vojne operacije i pokušaji diplomatskog rješenja, uz i dalje neizvjestan ishod.
