Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu koji je pokrenuo Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Babalj je ranije podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 45/25), a istovremeno je tražio i donošenje privremene mjere do okončanja glavnog postupka.
Ustavni sud je, nakon razmatranja dostavljenih argumenata, odlučio da privremenom mjerom privremeno stavi van snage sporni zakon, usvojen 21. maja 2025. na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Ovo znači da se zakon neće primjenjivati sve dok Sud ne donese konačnu odluku o njegovoj ustavnosti.
U obrazloženju odluke, Sud je naglasio nekoliko ključnih elemenata. Prije svega, istaknuto je da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou, kada je riječ o finansiranju političkih organizacija, otvara ozbiljnu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava, te dovesti do neravnopravnog postupanja prema političkim subjektima iz Republike Srpske u odnosu na one koji djeluju na državnom nivou. Takva pravna neujednačenost, kako se navodi, mogla bi rezultirati narušavanjem političkih prava, ali i destabilizacijom uspostavljene prakse finansiranja političkih stranaka u BiH.
Drugi važan element na koji je Sud ukazao odnosi se na vrijeme donošenja zakona, odnosno činjenicu da se cijeli proces odvija u samom završetku budžetske godine. U tom periodu institucije moraju izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava za javno finansiranje političkih stranaka. Ukoliko bi se sporni zakon počeo primjenjivati, postoji realna opasnost da ta sredstva ne bi mogla biti uopšte raspoređena za tekuću godinu.
Sud je posebno naglasio da bi nedonošenje privremene mjere moglo dovesti do toga da sredstva za finansiranje političkih partija ne budu obezbijeđena ni u budžetu Republike Srpske za 2026. godinu, što bi izazvalo dugotrajan negativan efekat. Ukoliko bi zakon u konačnoj odluci bio proglašen neustavnim, šteta nastala zbog njegove primjene već bi bila nenadoknadiva — političke organizacije ostale bi bez zakonom predviđenih sredstava u godini kada je finansiranje ključni element za njihovo funkcionisanje.
Dodatno, Ustavni sud podsjetio je da se u oktobru 2026. održavaju opći izbori, te da političke stranke i nezavisni kandidati moraju početi sa pripremama znatno prije formalnog raspisivanja izbora. U tom smislu, finansijska stabilnost političkih subjekata jeste preduslov za zdravo demokratsko takmičenje. Primjena osporenog zakona u ovom periodu, prema ocjeni Suda, mogla bi ugroziti jednakost učesnika izborne utrke i stvoriti dugoročne poremećaje u političkom sistemu.
Sud je zaključio da postoje dovoljno jaki razlozi koji ukazuju na to da bi provođenje zakona, prije nego što se donese konačna odluka o njegovoj ustavnosti, izazvalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Zbog toga je donesena odluka o privremenoj mjeri, koja ima za cilj očuvanje stabilnosti sistema finansiranja političkih subjekata do krajnje odluke.
Na kraju, Ustavni sud BiH naglasio je da ova privremena mjera ne prejudicira ishod konačne odluke o meritumu. Ona postoji isključivo kako bi se spriječile eventualne posljedice koje bi bile nemoguće ispraviti ukoliko bi se kasnije utvrdilo da je zakon neustavan.
