SOA u izvještaju za 2024. upozorava na sigurnosne izazove: Islamski ekstremizam, kibernetičke prijetnje i nestabilnost Zapadnog Balkana
Zagreb, juli 2025. – Hrvatska sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je godišnji izvještaj za 2024. godinu, u kojem se procjenjuje sigurnosna situacija u zemlji i regiji. Iako se navodi da Hrvatska trenutno nije suočena s neposrednim prijetnjama po nacionalnu sigurnost i ustavni poredak, izvještaj ističe niz potencijalnih izazova, uključujući globalne sigurnosne promjene, regionalnu nestabilnost te radikalizaciju i kibernetičke prijetnje.
Prema izvještaju, među ključnim sigurnosnim rizicima za Hrvatsku izdvajaju se: kibernetički napadi, mogućnost pojedinačnih terorističkih incidenata, ilegalni migracijski tokovi i složena politička i sigurnosna situacija u zemljama Zapadnog Balkana.
Islamski ekstremizam i potencijalna radikalizacija
Iako u Hrvatskoj trenutno ne djeluju organizirane terorističke mreže, SOA upozorava na stalni rizik od radikalizacije pojedinaca pod utjecajem ekstremističke propagande. Posebna pažnja posvećuje se ranjivim grupama, uključujući mlade s mentalnim poteškoćama, koji mogu postati meta ideološkog uticaja.
„Islamski ekstremizam i dalje ostaje dominantan izvor prijetnji u Evropi“, navodi se u izvještaju. Posebno je naglašen porast napada koje izvode samostalni napadači, među kojima su i maloljetnici te pojedinci iz migrantske populacije.
Na području Zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku, zabilježen je određeni broj sljedbenika salafizma. Međutim, nasilni oblici te ideologije su, kako se ističe, rijetki.
Povratak bivših džihadista – regionalna sigurnosna prijetnja
SOA izražava zabrinutost zbog povratka bivših stranih boraca iz Sirije i Iraka. Mnogi od njih su, kako se navodi, izdržali kratke zatvorske kazne i već se nalaze na slobodi, što otvara pitanje njihove buduće aktivnosti i potencijalnog utjecaja na sigurnosnu situaciju u regiji.
Izvještaj posebno izdvaja žene s hrvatskim državljanstvom koje su bile radikalizirane i još uvijek se nalaze u kampovima pod kontrolom kurdskih snaga u Siriji.
Desni ekstremizam i međunarodne veze
Pored islamističkog radikalizma, SOA prati i aktivnosti ekstremno desničarskih grupa. U izvještaju se navodi da te grupe nastoje djelovati protiv demokratskog poretka, uključujući pokušaje paravojnog organizovanja, vojne obuke i nabavke oružja. Jedan hrvatski državljanin povezan s ekstremno desničarskom mrežom „Terrorgram Collective“ u januaru 2025. uvršten je na listu globalnih terorista Sjedinjenih Američkih Država.
Unutar ekstremno desničarskih krugova prisutne su i neonacističke ideje, te netrpeljivost prema migrantima i stranim radnicima. Ipak, nivo prijetnje od tih grupa ocijenjen je kao nizak.
Regionalna dinamika i utjecaj Srbije i Rusije
Izvještaj ocjenjuje da sigurnosni izazovi dolaze i iz šireg regionalnog konteksta. Nestabilnost Zapadnog Balkana, uključujući tenzije u Bosni i Hercegovini, prisutnost radikalnih ideologija te političke manipulacije u Srbiji, predstavljaju dodatni pritisak na sigurnosnu arhitekturu Hrvatske.
SOA posebno upozorava na medijske narative iz Srbije tokom opozicionih protesta, u kojima se Hrvatska označava kao „trajni antisrpski faktor“. Također se bilježe pojedinačni slučajevi protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.
Značajan politički i ideološki utjecaj, prema izvještaju, ima i Srpska pravoslavna crkva, čija promocija koncepta „Srpskog svijeta“ i ideje „jedan narod, jedna vjera, jedna država“ ima destabilizirajući potencijal.
U izvještaju se navodi i kontinuirani diplomatski i obavještajni angažman Rusije u regiji, usmjeren na usporavanje euroatlantskih integracija, naročito kroz podršku Srbiji.
Kibernetičke prijetnje i ruski hakerski napadi
Kibernetička sigurnost je istaknuta kao područje s rastućim izazovima. Tokom 2024. godine zabilježeno je 38 kibernetičkih incidenata, od kojih su dvije trećine povezane s ruskim hakerskim grupama.
Najznačajniji napad dogodio se na klinički bolnički centar, kada su ukradeni i zaključani medicinski podaci. SOA navodi da je spriječeno širenje štete i da su podaci vraćeni.
Zaključak
Iako se Hrvatska trenutno ne suočava s izravnim sigurnosnim prijetnjama, izvještaj Sigurnosno-obavještajne agencije za 2024. godinu upozorava na potrebu stalne pripravnosti. Regionalna nestabilnost, radikalizacija pojedinaca, povratak bivših boraca, ekstremističke ideologije i kibernetički napadi predstavljaju izazove koji zahtijevaju sveobuhvatan pristup nacionalnoj i regionalnoj sigurnosti.