Odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje regulišu izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH ocijenjene su kao diskriminatorne, što predstavlja suštinu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Upravo na osnovu tih odredbi, koje je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, HDZ BiH je stekao faktičku potpunu kontrolu nad Federacijom BiH.
Važeći ustavni okvir predviđa da Federacija BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, pri čemu svi moraju dolaziti iz reda konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Time su građani koji ne pripadaju tim narodima isključeni iz mogućnosti kandidature.
Prema nametnutoj odredbi, bilo koja grupa od najmanje jedanaest delegata iz kluba jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH može predložiti kandidata iz reda tog naroda, uz uslov da svaki delegat može podržati samo jednog kandidata. Svi predloženi kandidati mogu biti izabrani ili za predsjednika ili za potpredsjednika Federacije.
U predmetu Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je ovakav model izbora diskriminatoran prema pripadnicima „ostalih“, čime je prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Sud je time potvrdio da su Schmidtove izmjene Ustava Federacije BiH, kao i sve odluke koje iz njih proizlaze, u suprotnosti s međunarodnim standardima ljudskih prava.
Ova presuda znači da sporne ustavne odredbe moraju biti izmijenjene i usklađene s Evropskom konvencijom, kako bi se uklonila diskriminacija i osigurala jednaka politička prava svim građanima Federacije BiH.
