Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u radu predmet koji se odnosi na prijavu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao i vrijeđanja žrtava ratnih zločina na području Prijedora putem objava na društvenim mrežama.
Kako su naveli iz Tužilaštva, prijava je zaprimljena krajem maja, a podnijeli su je predstavnici udruženja žrtava s područja Prijedora. Predmet je, u skladu sa propisanim procedurama, dodijeljen postupajućoj tužiteljici.
Naknadno su zaprimljena još dva podneska koja se odnose na isti slučaj – jedan od udruženja žrtava, a drugi od zaposlenika Tužilaštva BiH koji je ujedno i građanin s tog područja. Oba podneska priložena su već otvorenom predmetu.
Sporni komentari na društvenim mrežama
Ranije je objavljeno da se prijave odnose na komentare na Facebooku u kojima su osporavane činjenice o bijelim trakama u Prijedoru, uz korištenje uvredljivih izraza prema Bošnjacima i komentare koje su predstavnici žrtava ocijenili kao vrijeđanje i ponižavanje žrtava ratnih zločina.
U prijavi Udruženja žrtava i svjedoka genocida navedeno je da javno negiranje činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva u Prijedoru, relativizacija logora „Keraterm“ i vrijeđanje žrtava predstavljaju ozbiljno narušavanje dostojanstva preživjelih i porodica ubijenih.
Iz Udruženja ističu da sloboda izražavanja ne može obuhvatati negiranje utvrđenih ratnih zločina niti javno ponižavanje žrtava.
Ranija presuda za zločine u logoru Keraterm
Osoba čije se objave spominju u prijavama ranije je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđena na pet godina zatvora nakon priznanja odgovornosti za zločine počinjene u logoru „Keraterm“ tokom 1992. godine.
Proglašen je krivim jer je, kao vođa smjene stražara, omogućio progon i nasilje nad zatočenicima, uključujući zlostavljanja, ponižavanja i druga krivična djela počinjena nad zatočenicima.
Haške presude o događajima u Prijedoru
Haški tribunal je u više pravosnažnih presuda utvrdio okolnosti progona nesrpskog stanovništva na području Prijedora tokom rata.
Prema tim presudama, nesrpsko stanovništvo bilo je prisiljeno isticati bijele oznake kao znak lojalnosti tadašnjim vlastima, dok su hiljade ljudi prošle kroz logore na području Prijedora.
U presudama je utvrđeno i da je prostor fabrike keramičkih pločica „Keraterm“ korišten kao logor u koji su zatočenici dovođeni od kraja maja 1992. godine, nakon napada na područja nastanjena nesrpskim stanovništvom.
Tokom postojanja logora veliki broj zatočenika bio je izložen zlostavljanju, a brojni su ubijeni.
Tužilaštvo BiH će u narednom periodu provoditi aktivnosti u okviru formiranog predmeta i utvrđivati eventualnu krivičnu odgovornost.
