Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrdio da je prvi saziv Vlade Republike Srpske, predvođen Savom Minićem, izabran suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine. Ipak, presuda sadrži i element koji je izazvao značajne rasprave – sve odluke koje je ta vlada donijela u periodu od septembra do januara ostaju na snazi.
Razlozi za utvrđenu neustavnost
Ustavni sud je zaključio da je postupak imenovanja Vlade bio u koliziji s Ustavom BiH, prije svega zbog činjenice da je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske ranije prestao na osnovu odluke Suda BiH.
Sud je naveo da su odluke o imenovanju donesene u trenutku kada institucije entiteta nisu funkcionisale u skladu s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine, čime je povrijeđena odredba člana III/3.b) Ustava BiH.
Zašto odluke nisu poništene
Iako je imenovanje Vlade proglašeno neustavnim, Ustavni sud je odlučio da već doneseni akti ostanu važeći, pozivajući se na potrebu očuvanja pravne sigurnosti i stabilnosti sistema.
Sud je ocijenio da bi retroaktivno poništavanje odluka imalo ozbiljne posljedice, uključujući ukidanje budžeta za 2026. godinu, odluka o povećanju minimalne plate, kao i drugih ključnih ekonomskih i socijalnih mjera. Takav potez, prema stavu Suda, mogao bi izazvati administrativni i finansijski kolaps u Republici Srpskoj.
Kritike i upozorenja pravne javnosti
Ovakav pristup izazvao je brojne polemike među pravnicima i političkim analitičarima. Ključno pitanje koje se postavlja jeste kako odluke mogu ostati pravno valjane ako su ih donosile osobe koje su imenovane na neustavan način.
Dio stručne javnosti upozorava da se time stvara presedan koji može ohrabriti buduće kršenje ustavnih procedura, uz očekivanje da će sudovi tolerisati takvo postupanje radi očuvanja političke ili društvene stabilnosti.
Iako je Sud naveo da postoji mogućnost pojedinačnog osporavanja svake odluke kroz nove apelacije, u praksi se to smatra teško provedivim zbog velikog broja donesenih akata. Također se ističe da nova Vlada, čija se ustavnost također dovodi u pitanje, može ponovo usvojiti iste odluke, čime bi se formalno uklonila njihova sporna pozadina.
Pregled ključnih stavova odluke
- Imenovanje prve Vlade RS na čelu sa Savom Minićem – proglašeno neustavnim
- Odluke donesene u periodu septembar–januar – ostaju na snazi
- Budžet za 2026. godinu – važeći, osim ako ne bude pojedinačno osporen
- Mogućnost pojedinačnih apelacija – dopuštena
Zaključak
Iako je Ustavni sud formalno potvrdio povredu Ustava prilikom imenovanja Vlade Republike Srpske, praktičnim rješenjem omogućio je nastavak funkcionisanja sistema koji je sam doveo u pitanje. Time je, prema ocjenama dijela stručne javnosti, poslana neujednačena poruka o vladavini prava, u kojoj je institucionalna stabilnost dobila prednost nad striktnim ustavnim tumačenjem.
