Reakcije na društvenim mrežama ne jenjavaju nakon izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, u kojoj se osvrnuo na sudbinu Sarajevske hagade.
Dodik je u ponedjeljak poručio da će tokom sastanka s predsjednikom Izraela Isaacom Herzogom iznijeti prijedlog da se Sarajevska hagada vrati u Izrael, tvrdeći da je ovaj izuzetno vrijedan jevrejski rukopis postao predmet političke instrumentalizacije.
Njegova izjava izazvala je burne reakcije korisnika društvenih mreža, a među najčešćim komentarima ističe se tvrdnja da Dodik zanemaruje historijsku činjenicu da Sarajevska hagada nikada nije stigla iz Izraela u Sarajevo.
Portal prenosi samo komentare koji ne sadrže uvredljiv ili neprimjeren sadržaj.
„Na današnjem sastanku s predsjednikom Izraela Isaacom Herzogom predložit ću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael“, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.
Prema njegovim riječima, Sarajevska hagada ne bi smjela biti korištena kao sredstvo političkih obračuna, već se mora posmatrati kao autentično svjedočanstvo historije i kulture jevrejskog naroda, koji je, kako je istakao, kroz stoljeća prolazio kroz teške progone.
Dodik je također ocijenio da se simboličkom upotrebom Sarajevske hagade u političkom kontekstu usmjerenom protiv Izraela narušava njen historijski i kulturni značaj. Posebno je kritikovao inicijative koje podrazumijevaju korištenje replike ovog rukopisa u humanitarnim akcijama za Gazu, nazivajući takve ideje, kako je rekao, izrazom netrpeljivosti prema jevrejskom narodu.
Sarajevska hagada ubraja se među najznačajnije jevrejske rukopise na svijetu i čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, gdje se smatra dijelom kulturno-historijske baštine države.
Prema dostupnim podacima Zemaljskog muzeja, na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura utvrđeno je da je rukopis nastao u srednjovjekovnoj Španiji, na području tadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni oko 1350. godine.
U samom rukopisu nalazi se zabilješka koja potvrđuje da je knjiga nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine promijenila vlasnika, iako identitet ni prethodnih ni novih vlasnika nije poznat. U zapisu iz 1609. godine navodi se da sadržaj knjige nije bio u suprotnosti s crkvenim učenjem, što se dovodi u vezu s provjerom inkvizicije.
Tokom 16. i 17. stoljeća Sarajevska hagada se nalazila na području sjeverne Italije, što potvrđuju kratke bilješke na njenim stranicama, dok okolnosti njenog dolaska u Bosnu i Hercegovinu ostaju nepoznate. Pouzdan historijski trag ponovo se pojavljuje 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen za 150 kruna.
Nakon toga rukopis je poslan na stručnu analizu u Beč, odakle je, nakon određenih komplikacija, vraćen u Sarajevo nekoliko godina kasnije.
