Neizvjesna sudbina primirja
Govoreći o mogućnosti opstanka najavljenog primirja između Izraela i Libana, novinar Ivica Puljić ocjenjuje da je situacija krajnje neizvjesna.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je objavio da je dogovoreno desetodnevno primirje, koje bi trebalo otvoriti prostor za trajni mir između dvije zemlje. Međutim, istovremeno s tom objavom, izraelske snage nastavile su napade na Liban, uključujući uništenje posljednjeg mosta koji povezuje jug s ostatkom zemlje.
„Održiv je prekid vatre kao što je sve održivo na Bliskom istoku. Ako neko želi vjerovati Netanyahuu, mora preuzeti rizik da se to ne održi“, upozorava Puljić.
Uloga Irana i Hezbollaha
Puljić naglašava da će ključnu ulogu imati reakcija Irana, ne samo na političkom, već i na vojnom planu.
Posebno se postavlja pitanje hoće li Teheran utjecati na svoje saveznike u regiji, uključujući Hezbollah i grupe u Jemenu.
Ističe i složenu unutrašnju situaciju u Libanu, gdje Hezbollah predstavlja ozbiljan izazov za vlasti i dio stanovništva.
Politička dimenzija sukoba
Prema njegovim riječima, sukob ima snažnu političku pozadinu koja nadilazi samu vojnu dimenziju.
Puljić smatra da će se Izrael sve češće suočavati s optužbama na međunarodnoj sceni, dok će Donald Trump pokušati iskoristiti situaciju kako bi se predstavio kao mirotvorac.
„Plan prekida vatre politički je osjetljiv za Netanyahua, ali bi mogao pomoći Trumpu u pokušaju postizanja šireg sporazuma s Iranom“, navodi on.
Diplomatske aktivnosti i pregovori
Puljić podsjeća na nedavni sastanak američkih, izraelskih i libanskih zvaničnika, kojem je domaćin bio državni sekretar Marco Rubio.
Na tom sastanku razgovaralo se o mogućem primirju, ali bez konkretnih odluka – za razliku od najnovijih dešavanja.
Zastoj u Vijeću sigurnosti UN-a
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Puljić ističe da je ranije propala rezolucija u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koju je predložio Bahrein.
Iako je dobila većinsku podršku, rezolucija nije usvojena zbog veta Rusije i Kine.
Rasprava je sada prebačena na Opću skupštinu UN-a, gdje širi krug država razmatra situaciju i posljedice pomorske krize.
Humanitarne i ekonomske posljedice
Puljić upozorava na ozbiljne humanitarne posljedice sukoba, posebno zbog poremećaja u dopremi pomoći.
Zatvaranje ključnih pomorskih ruta dodatno otežava situaciju u već pogođenim područjima.
Ekonomski efekti već su vidljivi – cijene gnojiva porasle su za 20 do 30 posto, što bi moglo dovesti do smanjenja globalne proizvodnje hrane i povećanja rizika od gladi za desetine miliona ljudi.
Stav Evropske unije i BiH
Na međunarodnoj sceni, većina zemalja Zapadnog Balkana podržava stavove Evropske unije, izuzev Srbije.
Bosna i Hercegovina, kako navodi Puljić, usklađena je s pozicijama Evropske unije i podržava njene inicijative u okviru Ujedinjenih naroda.
