Potvrđena presuda Miloradu Dodiku donesena jednoglasno: Nema govora o preglasavanju niti spornim okolnostima
U mnoštvu informacija koje su proteklih dana preplavile javni prostor nakon objave pravosnažne presude Miloradu Dodiku, jedno ključno procesno pitanje gotovo je prošlo nezapaženo: da li je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine svoju odluku donijelo jednoglasno ili je došlo do eventualnog preglasavanja?
Ovo pitanje postalo je posebno značajno nakon što su se na društvenim mrežama, u medijima bliskim radikalno nacionalističkim krugovima, ali i u istupima pojedinih političkih marginalaca, pojavile tvrdnje da presuda navodno nije donesena jednoglasno te da je jedna članica vijeća bila „podmićena“ u iznosu od 500.000 KM, što je povezivano s bošnjačkim političkim strukturama i sigurnosnim institucijama BiH. Takve optužbe su, međutim, u potpunosti netačne i zlonamjerne.
Naime, prema zvaničnim informacijama iz Suda BiH, tročlano Apelaciono vijeće donijelo je jednoglasnu odluku kojom je u cijelosti potvrđena prvostepena presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska, za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH. Time je rezultat glasanja u vijeću bio 3:0, a ne 2:1 kako su to pokušali predstaviti pojedini politički akteri i propagandni kanali.
Ova činjenica ima značajnu pravnu i političku težinu, jer dodatno potvrđuje da u ovom predmetu nije bilo podjela unutar sudskog vijeća, niti elemenata koji bi doveli u pitanje zakonitost, profesionalnost i nepristrasnost sudskog postupka. U tom pogledu, slučaj Dodik se jasno razlikuje od, na primjer, predmeta bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, u kojem je jedan član vijeća, sudac Branko Perić, glasao protiv presude i javno iznio izdvojeno mišljenje.
U konkretnom slučaju, Apelaciono vijeće Suda BiH djelovalo je u sastavu: Vesna Jesenković (predsjedavajuća vijeća), Amela Huskić (izvjestilac) i Hilmo Vučinić. Sjednica vijeća održana je 12. juna 2025. godine, dok je pismeni otpravak presude dostavljen strankama 1. avgusta 2025. godine.
Ovakav tok i epilog postupka dodatno potvrđuju ozbiljnost pravosudne institucije BiH u vođenju ovog slučaja, kao i njenu sposobnost da se odupre političkim pritiscima i kampanjama dezinformisanja. Također, razobličuju se i pokušaji pojedinih aktera da presudu protiv Milorada Dodika iskoriste kao platformu za vlastitu političku promociju i predizborni marketing.
Neodgovorne izjave, izmišljotine o „potplaćenim sudijama“ i navodne najave masovnih protesta, koje nisu okupile ni najbliže članove porodica njihovih organizatora, samo dodatno pokazuju slabosti i neozbiljnost političkih projekata koji počivaju na obmani, populizmu i zloupotrebi nacionalnih osjećanja.
U trenutku kada je regionalna sigurnost ponovo izložena izazovima, a vladavina prava na Zapadnom Balkanu suočena s pritiscima, ovakva presuda – u svom pravnom, proceduralnom i simboličkom značenju – ima jasnu poruku: pravosudni sistem BiH funkcioniše i ima kapacitet da se nosi s najkompleksnijim i politički osjetljivim predmetima.
