Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gostovao je u večerašnjem izdanju emisije „Istraga sedmice“ na televiziji Hayat, gdje je govorio o odluci BH Telecoma da s platforme Moja TV isključi ovaj televizijski kanal. Komšić je poručio da se, po njegovom mišljenju, ne radi isključivo o poslovnom odnosu.
„Da je ovo samo poslovna stvar, shvatio bih to kao obično poslovno nadmetanje. Međutim, meni ovo više liči na nervozu vlasti. Kada se poseže za ovakvim potezima, znači da se gubi tlo pod nogama i da se vidi kako se sve ljulja“, rekao je Komšić.
Govoreći o sporu u vezi s Odlukom o Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika, Komšić je kazao da su, prema njegovom mišljenju, Denis Bećirović i njegovo okruženje reagovali nakon gostovanja Slavena Kovačevića na Face TV-u.
„Mislim da su bili isprovocirani pričom da Bećirović navodno isijeca mene i Cvijanović sa sastanaka kako bi izgledalo da se sam sastajao s određenim ljudima. Meni je to smiješno, ali očigledno se takve stvari rade. Sve što sam radio znao je Bećirović, kao i Željka Cvijanović“, naveo je Komšić.
Pojasnio je da se radi o odluci kojom se mijenja broj članova Komisije jer aktuelnom sazivu ističe mandat, kao i o promjeni načina odlučivanja.
„Cvijanović je bila protiv. Pošto se radi o odluci koja proizilazi iz Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a znamo da su svi aneksi rezultat konsenzusa, postavlja se pitanje da li i ova odluka zahtijeva konsenzus. Zatražio sam mišljenje Sekretarijata Predsjedništva, ali odgovor nije bio jasan, pa sam rekao da ću tražiti i stav OHR-a, kao civilnog tumača Dejtonskog sporazuma“, rekao je Komšić.
Dodao je da je nakon gostovanja Kovačevića uslijedio dodatni pritisak.
„Smatrao sam da je racionalno sačekati mišljenje OHR-a. Međutim, krenula je haranga. Najmanji problem je potpisati odluku, ali pitanje je – koje su posljedice? A one mogu biti da ostanemo bez Komisije. Cvijanović ne mora ni pokretati ustavni postupak, dovoljno je da se ne imenuju novi članovi“, upozorio je Komšić.
Istakao je da bi se tom odlukom vratio raniji sistem rada Komisije.
„Bili smo blizu rješenja, ali nije se htjelo čekati. U februaru smo imali priliku da imenujemo nove članove, ali Bećirović je odlučio gurati ovu priču. To je njegovo pravo, ali i obaveza da razmišlja o posljedicama. A posljedica može biti da ostanemo bez Komisije ili da se uđe u novu, beskonačnu svađu s predstavnicima iz RS-a“, rekao je Komšić.
O optužbama Denisa Bećirovića, Komšić je kazao da je na sjednici jasno rekao da će se obratiti OHR-u.
„Ako Bećirović, SDP i NiP insistiraju da potpišem odluku, neka snose odgovornost ukoliko Komisija prestane da postoji. Bećirović je dio Trojke, to se sada jasno vidi. Bez obzira na pokušaje da se distancira, u ovom slučaju se pokazalo da je riječ o istom političkom krugu. Više me brine ono što rade nego to šta misle o meni“, rekao je Komšić.
Na pitanje da li je tačno da Bećirović nije želio ići u zvanične posjete ako je Željka Cvijanović u delegaciji, Komšić je potvrdio da se to pokazalo tačnim, navodeći da su zbog toga propale posjete Crnoj Gori i Sloveniji.
„Sada je u pitanju posjeta papi i Vatikanu. Nadam se da se nećemo ponovo dovesti u istu situaciju i da se ovaj put nećemo obrukati, već da ćemo ići svi zajedno“, rekao je Komšić.
Dodao je i da problemi nastaju i kada ni on ni Cvijanović nisu prisutni.
„Bećirović traži da prima posjete bez savjetnika, što je ranije bila uobičajena praksa. Nekad je najgore kada se stidiš tuđim stidom. Ima trenutaka kada bih najradije da me nema“, kazao je Komšić.
Govoreći o vanjskoj politici, Komšić je istakao da BiH nije zemlja od velikog geopolitičkog značaja.
„Mi nismo država s kojom se Trump budi ujutro. Moramo biti svjesni koliko smo veliki i šta realno značimo“, rekao je.
Tokom intervjua, Bećirović se oglasio porukom da o njemu ne odlučuju ni Komšić ni Izetbegović, već građani.
„To je tačno. Da sam se ja pitao, on ne bi bio u Predsjedništvu BiH. Denis Bećirović nema kapacitet za tu funkciju“, odgovorio je Komšić.
Na pitanje o imenovanju Željane Zovko za ambasadoricu BiH, Komšić je rekao da u tome ne vidi ništa sporno, ističući njen rad u UNESCO-u i tokom mandata u Španiji, gdje je, kako je naveo, bila operativno uključena u izručenje Veselina Vlahovića Batka, osuđenog za ratne zločine.
„To što je kasnije otišla na drugu stranu – pa nisam je ja vaspitavao“, zaključio je Komšić.
