Kina uputila diplomatsku notu BiH zbog posjete Selvire Vilić Tajvanu: Peking upozorava na moguće posljedice

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini uputila je Ministarstvu vanjskih poslova BiH diplomatsku notu zbog posjete Selvire Vilić Tajvanu, tražeći od institucija Bosne i Hercegovine da se pridržavaju principa „jedne Kine“ i izbjegavaju službene kontakte s tajvanskim vlastima.

Dokument, datiran 3. augusta 2026. godine, pokazuje da je Peking ovu posjetu ocijenio kao pitanje od diplomatskog značaja, posebno zbog funkcija koje Vilić obavlja u institucijama Bosne i Hercegovine. Kina je istovremeno upozorila da bi nastavak aktivnosti koje smatra službenim kontaktima s Tajvanom mogao negativno utjecati na razvoj bilateralnih odnosa s BiH.

Prema sadržaju diplomatske note, evropska delegacija boravila je na Tajvanu od 5. do 14. jula u okviru programa „2026 European Values Initiative Program“, poznatog kao EVIP. Kineska ambasada navodi da su među učesnicima bili mladi zvaničnici, parlamentarni asistenti, savjetnici i predstavnici akademske zajednice iz više evropskih zemalja.

Među učesnicima je, prema navodima Ambasade Kine, bila i Selvira Vilić, koju kineska strana u dokumentu predstavlja kao vijećnicu Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo i sekretarku Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Peking posebno problematizira kontakte s Tajvanom

Kineska ambasada u diplomatskoj noti izražava „duboku zabrinutost i snažno protivljenje“ aktivnostima povezanim s programom EVIP, navodeći da se posjete Tajvanu ne mogu posmatrati isključivo kao akademska, ekonomska ili društvena razmjena.

Stav Pekinga je da se iza ovakvih programa mogu nalaziti i politički ciljevi, odnosno aktivnosti koje kineske vlasti povezuju s promocijom takozvane „diplomatije vrijednosti“.

Posebna pažnja u dokumentu posvećena je kontaktima Selvire Vilić s predstavnicima tajvanskih vlasti. Kineska strana smatra da takvi kontakti nisu u skladu s njenom javnom funkcijom u Bosni i Hercegovini te da predstavljaju odstupanje od principa „jedne Kine“.

Ambasada se pritom poziva na zajedničko saopćenje kojim su uspostavljeni diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine. Peking podsjeća da je u okviru tog odnosa prihvaćen stav prema kojem BiH neće uspostavljati službene kontakte ili razmjene s Tajvanom.

Kina traži poštivanje principa „jedne Kine“

U nastavku diplomatske note kineska strana poziva institucije Bosne i Hercegovine da se pridržavaju principa „jedne Kine“ i da obustave, kako je navedeno, sve oblike službenih kontakata s tajvanskim vlastima na različitim nivoima.

Peking navodi da bi takve aktivnosti mogle biti iskorištene za promociju stavova koje kineske vlasti označavaju kao separatizam i zalaganje za nezavisnost Tajvana.

Ovakva formulacija pokazuje da Kina pitanje međunarodnih kontakata Tajvana i dalje smatra jednim od svojih ključnih vanjskopolitičkih pitanja. Za Peking je princip „jedne Kine“ temelj odnosa s državama koje priznaju Narodnu Republiku Kinu, zbog čega se kontakti stranih zvaničnika s tajvanskim institucijama često posmatraju kroz širi diplomatski kontekst.

U slučaju Bosne i Hercegovine dodatnu težinu ima činjenica da je diplomatska nota upućena direktno Ministarstvu vanjskih poslova BiH, dok su kao primaoci kopije navedeni Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo.

Peking upozorava na moguće posljedice

Kineska ambasada u dokumentu upozorava da bi nastavak aktivnosti koje Peking smatra službenim kontaktima s Tajvanom mogao imati „negativan utjecaj“ na razvoj odnosa između Bosne i Hercegovine i Kine.

Iz same diplomatske note, međutim, nije vidljivo da je Kina najavila konkretne diplomatske, ekonomske ili druge mjere protiv Bosne i Hercegovine. U dokumentu se prije svega upućuje zahtjev za poštivanje ranije preuzetih principa i upozorava na moguće posljedice nastavka aktivnosti koje kineska strana smatra neprihvatljivim.

Također nije poznato kakav je odgovor Ministarstva vanjskih poslova BiH uslijedio nakon prijema note, niti da li su o njenom sadržaju vođeni razgovori s predstavnicima drugih institucija u Bosni i Hercegovini.

Važno je razlikovati stavove iznesene u diplomatskom dokumentu od zvanično potvrđenih činjenica. Ocjene o karakteru programa EVIP, kao i tvrdnje o mogućem separatizmu ili promociji nezavisnosti Tajvana, predstavljaju stav Narodne Republike Kine.

Pitanje koje nadilazi jednu posjetu

Slučaj Selvire Vilić tako otvara šire pitanje odnosa Bosne i Hercegovine prema Tajvanu i načina na koji domaći zvaničnici mogu učestvovati u međunarodnim programima koji uključuju predstavnike tajvanskih institucija.

Za BiH je ovo posebno osjetljivo jer država ima uspostavljene diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom, dok unutrašnja politička struktura zemlje dodatno komplikuje donošenje i provođenje jedinstvene vanjske politike.

Istovremeno, diplomatska reakcija Pekinga pokazuje da Kina pažljivo prati aktivnosti političkih i javnih zvaničnika iz Bosne i Hercegovine kada je riječ o njihovim kontaktima s Tajvanom.

Za sada ostaje otvoreno pitanje kako će institucije BiH odgovoriti na kinesku notu i da li će ovaj slučaj proizvesti šire političke posljedice. Konačan stav Bosne i Hercegovine o ovom pitanju bit će važan ne samo zbog konkretne posjete Tajvanu već i zbog budućeg razvoja odnosa Sarajeva i Pekinga.