Dodikovi lobisti u SAD-u sve aktivniji, dok se pritisak na Vučića pojačava: Puljić o novim porukama iz Washingtona

Lobističke aktivnosti povezane s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom nastavljaju se u Sjedinjenim Američkim Državama, dok se istovremeno u američkim političkim i medijskim krugovima sve češće mogu čuti kritike na račun vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

O tim procesima govorio je dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, koji je ukazao na aktivnosti pojedinaca angažiranih na promoviranju političkih stavova bliskih Dodiku, ali i na sve otvorenije propitivanje politike Beograda u dijelu američkog političkog establišmenta.

Posebnu pažnju Puljić je posvetio bivšem guverneru savezne države Illinois Rodu Blagojevichu, koji se posljednjih mjeseci pojavljuje u javnosti kao jedan od glasnijih zagovornika stavova vlasti Republike Srpske.

Blagojevich ponovo u političkoj javnosti

Puljić je podsjetio da Blagojevichev angažman treba posmatrati i kroz njegovu raniju političku karijeru i pravosudni slučaj.

Blagojevich je bio guverner Illinoisa, a 2011. godine osuđen je na zatvorsku kaznu zbog korupcijskih krivičnih djela. Nakon što je proveo više godina u zatvoru, predsjednik Donald Trump mu je 2020. godine ublažio kaznu pomilovanjem.

Upravo zbog toga Puljić smatra da Blagojevichev današnji politički angažman treba posmatrati s određenom dozom opreza, posebno kada se govori o njegovim nastupima u kojima zastupa stavove povezane s politikom Milorada Dodika.

Prema Puljićevim riječima, Blagojevich nema veliki utjecaj na američkoj nacionalnoj političkoj sceni, ali predstavlja dio šire mreže ljudi koji pokušavaju određene narative učiniti prisutnijim u američkoj javnosti.

„On zajedno s još nekoliko ljudi koji su na platnom spisku Milorada Dodika malo-pomalo odu u neki medij, napišu nešto, kažu na nekoj konferenciji i polako pretvaraju laž u istinu“, rekao je Puljić.

Narativi o Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini

Kao primjer Puljić je naveo Blagojevichev televizijski nastup u kojem je govorio o položaju Srba u Bosni i Hercegovini.

Prema Puljićevom opisu, Blagojevich je iznosio tvrdnje o navodnoj ugroženosti Srba u Republici Srpskoj, uključujući tvrdnje da se Srbima ograničava pravo na obilježavanje vjerskih praznika, da im se osporava pravo na samoodređenje te da su izloženi pritiscima zbog svoje vjerske pripadnosti.

Takve tvrdnje predstavljaju političke stavove i interpretacije, a njihovo pojavljivanje u američkom javnom prostoru dio je šireg nastojanja političkih aktera iz regiona da pridobiju podršku u Washingtonu.

Puljić smatra da se određeni narativi koji dolaze iz političkog Sarajeva i Banje Luke posljednjih godina sve češće pokušavaju prenijeti na američku političku scenu preko lobista, bivših političara i drugih javnih osoba.

Srpski lobi traži prostor u američkoj politici

U tom kontekstu Puljić je spomenuo i republikansku kongresnicu Claudiju Tenney, koja je u prethodnom periodu iskazivala interes za pitanja povezana sa Srbijom i srpskom dijasporom u SAD-u.

Prema njegovim riječima, Tenney bi trebala učestvovati na političkom događaju u Dallasu povezanom s inicijativom „Srbi za Trumpa“, zajedno s drugim političarima i predstavnicima srpske zajednice u SAD-u.

Puljić je pritom naglasio da ovakve aktivnosti ne treba automatski predstavljati kao zvaničnu politiku američke administracije.

„Postoje te neke aktivnosti, ali tu nema nacionalne razine“, kazao je.

Ta razlika je važna jer političko djelovanje pojedinih kongresmena, bivših zvaničnika ili lobističkih grupa ne predstavlja nužno stav Bijele kuće, State Departmenta ili cjelokupne američke administracije.

Sve izraženije kritike Aleksandra Vučića

Istovremeno, prema Puljićevim riječima, u Sjedinjenim Američkim Državama raste interes za unutrašnju i vanjsku politiku Srbije.

Kritike prema Aleksandru Vučiću, kako navodi, postaju sve direktnije, posebno kada je riječ o studentskim protestima, stanju demokratije, korupciji i odnosima Srbije s Rusijom, Kinom i Iranom.

Puljić je kazao da se Vučića u pojedinim američkim krugovima opisuje kao lidera koji ograničava prostor za opoziciju i proteste te održava bliske odnose s Moskvom i Pekingom.

Takve ocjene ne dolaze iz cijelog američkog političkog spektra, ali činjenica da ih sve češće iznose pojedini članovi Kongresa pokazuje da odnos Washingtona prema Beogradu ostaje tema političkih rasprava.

Joe Wilson pojačava pritisak na Beograd

Među američkim političarima koji su posljednjih sedmica bili posebno kritični prema vlastima Srbije nalazi se republikanski kongresmen Joe Wilson.

Puljić je podsjetio na Wilsonove javne izjave u kojima je kritikovao Aleksandra Vučića i način na koji vlasti u Srbiji postupaju prema unutrašnjim političkim krizama.

Posebno je značajno što Wilson učestvuje u inicijativama kojima se od američke administracije traži čvršći pristup Srbiji, uključujući moguće sankcije prema pojedincima i jače uslovljavanje američke podrške.

Takve inicijative, međutim, predstavljaju politički pritisak i zakonodavne prijedloge, a ne automatski važeću američku politiku. Njihov konačni utjecaj zavisi od daljeg procesa u Kongresu i odnosa s izvršnom vlasti.

Vučić najavljuje govor u New Yorku

Posebnu pažnju privlači i najava Aleksandra Vučića da će tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija govoriti o položaju Srbije i srpskog naroda.

Prema Puljićevim navodima, Vučić je najavio govor koji bi, kako očekuje, mogao izazvati veliku pažnju međunarodne javnosti.

Tema bi, između ostalog, mogla obuhvatiti pitanja koja Beograd već godinama ističe u međunarodnim institucijama, uključujući položaj Srba u regionu, Kosovo i odnose sa velikim silama.

Puljić je, međutim, u svom komentaru posebno izdvojio pitanje odnosa prema Ratku Mladiću i ratnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Podsjećanje na Srebrenicu u ovom kontekstu predstavlja jedno od pitanja koje i dalje snažno određuje međunarodnu percepciju Srbije i Republike Srpske.

Washington postaje važnije političko bojište

Aktivnosti lobista povezanih s različitim političkim akterima iz regiona pokazuju da Washington ostaje jedno od najvažnijih mjesta za političko pozicioniranje Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Za vlasti u Banjoj Luci lobiranje predstavlja pokušaj da se u američkoj javnosti predstavi drugačija interpretacija političke situacije u BiH, dok Beograd istovremeno nastoji očuvati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom, Rusijom i Kinom.

S druge strane, dio američkih političara sve otvorenije traži da se prema Srbiji primijene jasniji kriteriji kada je riječ o demokratiji, vladavini prava, regionalnoj stabilnosti i odnosima s Rusijom.

Zbog toga će naredni period biti važan za razumijevanje pravca u kojem će se razvijati odnosi Washingtona i Beograda, ali i za pitanje koliko će lobističke aktivnosti različitih grupa imati stvarni utjecaj na američku politiku prema Balkanu.