Elvir Klempić, bivši savjetnik nekadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena, govorio je o nedavnoj posjeti predsjednika SNSD-a Milorada Dodika Sjedinjenim Američkim Državama tokom gostovanja u emisiji „Istraga sedmice“ na televiziji Hayat. U fokusu razgovora bila je politička težina ove posjete, ali i širi kontekst odnosa Bosne i Hercegovine i aktuelne američke administracije.
Dodik je u SAD boravio zajedno s članicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović i vršiteljicom dužnosti predsjednice Republike Srpske Anom Trninić Babić. Tokom boravka u Washingtonu, članovi delegacije održali su niz sastanaka, pojedinačno ili zajednički, s određenim američkim zvaničnicima i predstavnicima institucija.
Klempić je u uvodnom dijelu istakao da sama posjeta ne predstavlja presudan politički događaj, ali da je njena simbolika važna. Prema njegovim riječima, ključ nije u samom dolasku Dodika u Washington, već u okolnostima u kojima se ta posjeta desila.
Naglasio je da u američkoj prijestolnici trenutno postoji vidljiv vakuum kada je riječ o institucionalnom prisustvu i strateškom lobiranju zvaničnika iz Sarajeva. Kako je naveo, bosanskohercegovačka strana djeluje neorganizirano i bez jasne strategije, što ostavlja prostor drugim akterima da oblikuju percepciju o stanju u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je i na niz događaja u američkoj politici u proteklom periodu, uključujući promjene u administraciji, dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a početkom 2025. godine, kao i ranije kontakte vlasti Republike Srpske s američkim političkim i lobističkim krugovima. U tom kontekstu, Klempić smatra da svaka posjeta i svaki sastanak u Washingtonu danas imaju veću političku težinu nego ranije.
Govoreći o značaju Dodikove posjete, Klempić je izdvojio tri ključna aspekta. Prvi se odnosi na simboliku i vizuelne poruke, navodeći da se u američkim političkim krugovima ponovo pojavljuju mape Republike Srpske. Drugi aspekt je, prema njegovim riječima, stvaranje nove percepcije o Bosni i Hercegovini koju oblikuju politički predstavnici iz RS-a. Treći element je, kako je istakao, pasivnost i neozbiljnost političkog Sarajeva u međunarodnom djelovanju.
Klempić smatra da koristi ove posjete za Republiku Srpsku ne treba tražiti u formalnoj promjeni američke politike, već u dugoročnom uticaju na stavove i razumijevanje situacije u BiH. Promjena percepcije, kako navodi, može kasnije dovesti do veće tolerancije prema potezima vlasti RS-a i slabije reakcije međunarodnih aktera.
Prema njegovim riječima, narativ kojim se Bosna i Hercegovina predstavlja kao vjerski ili ideološki problematična država, uz tvrdnje o navodnoj ugroženosti hrišćana, može imati značajne političke posljedice. Takav pristup, upozorava Klempić, ne vodi nužno ka formalnoj nezavisnosti Republike Srpske, ali stvara prostor za jačanje secesionističkih politika.
Klempićevu analizu komentirao je i geopolitički analitičar Admir Lisica, koji je ocijenio da izneseni stavovi trebaju poslužiti kao upozorenje političkim akterima u Bosni i Hercegovini. Lisica je naglasio da je vanjska politika BiH nedovoljno prisutna i neefikasna u Washingtonu te da je potrebno ozbiljnije i organizovanije međunarodno djelovanje u zaštiti državnih interesa.
