Reakcije iz Zagreba uslijedile su nakon intervjua koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić dao za srbijanski list Danas, a koji je objavljen 31. decembra prošle godine. U tom razgovoru Komšić je otvoreno kritizirao politiku hrvatske Vlade prema Bosni i Hercegovini, posebno naglašavajući, kako tvrdi, koordinirano političko djelovanje premijera Andreja Plenkovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika na destabilizaciji BiH.
Kako piše zagrebački Nacional, vrh HDZ-a i hrvatske Vlade bio je “zgrožen” Komšićevim izjavama, koje su ocijenjene kao dosad najdirektniji napad na Plenkovića. Prema pisanju tog lista, Komšić je optužio hrvatskog premijera da zajedno s Dodikom učestvuje u političkom projektu koji ima za cilj slabljenje institucija Bosne i Hercegovine.
Visoki politički izvor blizak hrvatskom premijeru, koji je govorio za Nacional, Komšićeve izjave ocijenio je kao dio, kako je naveo, “uobičajenog političkog narativa” koji, prema njegovim riječima, dolazi od političara koji “nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH”.
Isti izvor podsjetio je da je Plenković na nedavnim sastancima na vrhu Evropske unije, kao i na samitu EU i zemalja jugoistočne Evrope, isticao potrebu za izbornom reformom u BiH, uz obrazloženje da je ona ključna za punu ravnopravnost konstitutivnih naroda, ali i za stabilnost i funkcionalnost države. Također je naglašeno da je Hrvatska, prema tvrdnjama iz Zagreba, jedan od ključnih saveznika BiH na njenom evropskom putu, te da bez podrške Hrvatske i reformskih procesa koje je provodilo Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, BiH ne bi došla do faze otvaranja pristupnih pregovora s EU.
Komšić je, međutim, u intervjuu za Danas iznio potpuno drugačiju sliku odnosa Sarajeva i Zagreba. On je rekao da postoji “dodatna dimenzija” tih odnosa, koja se, kako tvrdi, ogleda u nametnutoj vlasti u Federaciji BiH, uspostavljenoj intervencijom visokog predstavnika, ali uz političku podršku Andreja Plenkovića.
Prema Komšićevim riječima, takva vlast nema demokratski legitimitet jer nije formirana na osnovu izborne volje građana, već kroz suspenziju Ustava Federacije BiH. Dodao je da će konačnu ocjenu o tome dati građani na izborima 2026. godine, što će, kako smatra, imati direktan utjecaj i na buduće odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Posebno je kritizirao politiku sarajevske Trojke prema Zagrebu, navodeći da je ona, po njegovom mišljenju, “ispod svakog političkog i državnog dostojanstva”.
U istom intervjuu Komšić je rekao da su prijetnje formiranjem trećeg entiteta i secesijom Republike Srpske izgubile stvarnu političku težinu, te da više predstavljaju izraz političkih želja nego realnih mogućnosti. Naglasio je i da je, prema njegovom uvjerenju, podjednako neprihvatljiv i Plenkoviću i Dodiku upravo zato što, kako je rekao, nikada nije bio spreman interese Bosne i Hercegovine podrediti interesima Zagreba.
Govoreći o odnosima Plenkovića i Dodika, Komšić je ustvrdio da je njihova saradnja dugotrajna i intenzivna, te da ima štetne posljedice ne samo po Bosnu i Hercegovinu, već i po dio srpskog naroda u BiH koji ne podržava Dodikovu politiku i zagovara saradnju sa Sarajevom. Prema njegovim riječima, Dodik i HDZ, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, zajednički proizvode političke krize i tenzije, jer im stabilni odnosi između Bošnjaka i Srba ne odgovaraju.
Komšić je otišao i korak dalje, tvrdeći da Milorad Dodik u određenim političkim okolnostima ima čak veću važnost za Zagreb nego lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Također je upozorio na, kako ih je nazvao, velikohrvatske političke pretenzije, ističući da se njegovim djelovanjem pokušava zaustaviti koncept građanske države koji stoji na putu takvim ambicijama.
Iz hrvatske Vlade, s druge strane, poručuju da je Komšić svojim političkim djelovanjem tokom više mandata doprinio produbljivanju podjela u BiH, te da je, uprkos deklarativnom zalaganju za jačanje države, zapravo oslabio njene institucije i društvenu koheziju.
Ovakva razmjena oštrih poruka još jednom je pokazala dubinu političkih neslaganja između dijela političkog Sarajeva i Zagreba, ali i složenost odnosa unutar same Bosne i Hercegovine uoči nove izborne godine.
