Evropski sud odbio Dodikovu aplikaciju: Zahtjev ocijenjen kao očigledno neosnovan
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je aplikaciju koju je podnio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a u kojoj je tvrdio da su mu tokom sudskog postupka pred pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine povrijeđena osnovna ljudska prava. Prema informacijama objavljenim u medijima, odluku je donio sudija pojedinac, a o njenom sadržaju obaviješteni su Dodikov pravni tim, kao i nadležne institucije Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi, Sud je zaključio da je podneseni zahtjev „očigledno neosnovan“, zbog čega nije bilo pravnog osnova za dalje razmatranje predmeta. Takva odluka znači da aplikacija nije prošla početnu fazu procjene prihvatljivosti, što je jedan od osnovnih uslova da bi predmet bio razmatran pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ovim je, prema dostupnim informacijama, okončan pokušaj da se pred međunarodnom pravosudnom institucijom ospori pravosnažna presuda donesena u Bosni i Hercegovini. Dodik je ranije osuđen na godinu dana zatvora te mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske i drugih javnih dužnosti u trajanju od šest godina zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Sudski postupak protiv Dodika pokrenut je nakon događaja iz 2023. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Tim zakonima bilo je predviđeno da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju i ne primjenjuju na području Republike Srpske. Istovremeno su nametnute izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je neizvršavanje odluka visokog predstavnika definisano kao krivično djelo.
Uprkos tome, Dodik je potpisao ukaze o proglašenju spornih zakona, nakon čega su nadležne pravosudne institucije pokrenule istragu i sudski postupak. Tokom procesa optužen je i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić, koji je na kraju oslobođen odgovornosti.
Ovo nije prvi neuspješan pokušaj Dodikovog pravnog tima pred međunarodnim institucijama. Evropski sud za ljudska prava ranije je odbio i zahtjev za određivanje privremene mjere kojom se tražilo zaustavljanje provođenja odluka domaćih sudova do okončanja postupka u Strazburu.
Prije obraćanja Evropskom sudu, Dodik je koristio i domaće pravne mehanizme. Među njima je bila i apelacija pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, koja je također odbijena. Time su iscrpljene gotovo sve pravne mogućnosti koje su bile na raspolaganju za osporavanje donesene presude.
Odluka iz Strazbura mogla bi imati značajan politički i pravni odjek, s obzirom na to da se predmet odnosi na primjenu odluka visokog predstavnika i njihov status u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, slučaj ostaje jedan od najznačajnijih sudskih procesa vođenih protiv visokih političkih zvaničnika u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
