Crnadak: PDP neće prisustvovati sastanku opozicije, prvo razjasniti ciljeve i način djelovanja
Predstavnik PDP-a Igor Crnadak potvrdio je da je dobio poziv za sastanak opozicionih stranaka koji je inicirao lider Pokreta „Sigurna Srpska“ i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, ali je poručio da predstavnici PDP-a Republike Srpske neće učestvovati u razgovorima. Kako je naveo, razlog nije samo njegovo odsustvo, već potreba da se unutar opozicionog bloka prethodno razriješe brojna politička pitanja i definišu jasni ciljevi budućeg djelovanja.
Crnadak smatra da opozicione stranke, prije nego što započnu razgovore o kandidatima i izbornim strategijama, moraju građanima ponuditi konkretne odgovore o tome kakvu politiku namjeravaju voditi ukoliko dobiju povjerenje birača. Prema njegovim riječima, političke poruke i javni nastupi nisu dovoljni ukoliko iza njih ne stoje jasni planovi za borbu protiv korupcije, finansijskih zloupotreba i drugih problema sa kojima se suočava Republika Srpska.
Govoreći o stanju unutar opozicije, Crnadak je ukazao na određeni stepen nepovjerenja koji dio javnosti iskazuje prema pojedinim opozicionim akterima. Posebno se osvrnuo na period nakon promjene vlasti u Banjoj Luci, navodeći da građani očekuju vidljive rezultate i konkretne poteze kada je riječ o rasvjetljavanju afera i eventualnih nezakonitosti iz ranijih mandata.
Prema njegovom mišljenju, nakon preuzimanja gradske administracije nisu otvoreni najvažniji slučajevi koji su godinama bili predmet političkih optužbi na račun SNSD-a. Zbog toga, kako tvrdi, među građanima postoji određena rezerva prema dijelu opozicije, što dodatno otežava stvaranje jedinstvenog opozicionog fronta pred naredne izbore.
Crnadak se osvrnuo i na aktuelne finansijske teme, posebno na najavljeno novo zaduženje Republike Srpske u iznosu od 800 miliona konvertibilnih maraka. Takav potez ocijenio je ozbiljnim opterećenjem za javne finansije, ali je istovremeno postavio pitanje da li opozicija dovoljno odlučno reaguje na afere koje su posljednjih godina izazvale pažnju javnosti.
Kao primjere naveo je slučajeve „Vijadukt“ i „Serdarov“, za koje smatra da zaslužuju snažniju institucionalnu reakciju i detaljnije istrage. Također je kritikovao izostanak jačeg pritiska na institucije koje bi, prema njegovom mišljenju, trebale dati odgovore na brojna pitanja u vezi s upravljanjem javnim sredstvima i odgovornošću nosilaca funkcija.
Posebnu pažnju posvetio je i poslovanju pojedinih javnih preduzeća, među kojima je spomenuo i Eko-toplane, navodeći da građani imaju pravo na potpunu transparentnost kada su u pitanju ugovori, troškovi i način upravljanja javnim resursima. Također je podsjetio na rasprave koje su se vodile o projektima povezanim sa kompleksom Srpska Open, ističući da javnost i dalje očekuje jasna objašnjenja o pojedinim aspektima tih poslova.
Na kraju je poručio da opozicija mora prvo postići saglasnost o ključnim principima i političkim ciljevima, a tek nakon toga razgovarati o zajedničkim kandidatima za najvažnije funkcije. Prema njegovim riječima, građani žele znati da li opozicione stranke zaista dijele zajedničku viziju promjena i da li su spremne provesti reforme koje obećavaju.
Crnadakove izjave pokazuju da među opozicionim partijama u Republici Srpskoj i dalje postoje različita viđenja buduće strategije, načina političkog djelovanja i modela saradnje uoči narednih općih izbora, zbog čega će naredni period biti ključan za eventualno postizanje jedinstvenog nastupa.
