Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Sjedinjene Američke Države nastoje potisnuti Rusiju sa svjetskih energetskih tržišta, uključujući i Balkan, te je optužio Washington za agresivan pristup u borbi za resurse.
Govoreći za ruske medije, Lavrov je naglasio da SAD djeluju isključivo u skladu sa sopstvenim interesima, bez obzira na međunarodne norme i pravila.
„SAD JE JASNO PORUČIO DA NE PRIMA NIČIJE NAREDBE I DA GA ZANIMAJU SAMO VLASTITI INTERESI. SPREMNI SU IH BRANITI SVIM SREDSTVIMA – DRŽAVNIM UDARIMA, OTMICAMA ILI UBISTVIMA LIDERA“, REKAO JE LAVROV.
Kao primjere naveo je aktivnosti SAD-a u Venecueli i Iranu, tvrdeći da je ključni motiv bio pristup nafti i energetska dominacija. Posebno je istakao sankcije protiv ruskih kompanija poput Lukoila i Rosnefta, navodeći da su one uvedene još tokom administracije Donalda Trumpa, a ne kasnije.
Lavrov smatra da SAD aktivno podržavaju istiskivanje Rusije s evropskog energetskog tržišta, te da se taj proces sada širi i na Balkan.
„JOE BIDEN JE TO ZAPOČEO, A DONALD TRUMP DOVRŠAVA. RIJEČ JE O OTVORENOJ TEŽNJI ZA ENERGETSKOM DOMINACIJOM ŠIROM SVIJETA“, ISTAKAO JE.
Govoreći o budućim odnosima, upozorio je da bi takvi pritisci mogli dovesti do toga da Rusija dodatno razvija vlastiti energetski sektor, nakon čega bi SAD pokušale uspostaviti saradnju pod svojim uslovima.
„AKO SMO SPREMNI ZA OBOSTRANO KORISNE PROJEKTE, ONDA I ONI MORAJU UVAŽITI NAŠE INTERESE. ZA SADA TO NE VIDIMO“, PORUČIO JE.
Osvrćući se na globalne odnose, Lavrov je ocijenio da svijet ulazi u fazu slabljenja međunarodnog prava, u kojoj dominira princip sile.
„NEMA MEĐUNARODNOG PRAVA… SVIJET SE VRAĆA U STANJE U KOJEM SILA ODREĐUJE PRAVO“, REKAO JE.
Također je kritikovao ulogu SAD-a i Izraela u krizi na Bliskom istoku, upozorivši na dugoročne posljedice njihovih poteza, te optužio Evropu za pokušaj očuvanja neokolonijalnog utjecaja.
„EVROPA ŽELI ŽIVJETI NA TUĐI RAČUN I DRUGIMA DIKTIRATI PRAVILA. AROGANCIJA I PREZIR SU VIDLJIVI“, REKAO JE.
Na kraju je naglasio da se Rusija oslanja na vlastite kapacitete, ističući da uz vojsku i mornaricu sve važniju ulogu imaju zračno-svemirske snage i jedinice bespilotnih letjelica.
