Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu, upozorivši da se Bosna i Hercegovina nalazi pred mogućim gašenjem državnog javnog servisa – BHRT-a.
Upozorenje zbog roka za dug EBU-u
Mehmedović je istakao da za dva dana ističe rok koji je Evropska radiodifuzna unija (EBU) dala BHRT-u za izmirenje duga, koji s kamatama iznosi oko 22 miliona KM.
U pismu je upozorio da bi, ukoliko dug ne bude plaćen, moglo doći do blokade računa, izvršnih postupaka te čak prodaje imovine javnog servisa.
Predložio je da se problem riješi korištenjem sredstava sa posebnog računa Centralne banke BiH, gdje su akumulirane rezerve od akciza za putarine, navodeći da Federaciji BiH pripada najmanje 181,5 miliona KM.
Kao rješenje predlaže izdvajanje 50 miliona KM za BHRT, po uzoru na odluku iz jula 2025. godine kada je, odlukom visokog predstavnika, 120 miliona KM dodijeljeno za izmirenje duga kompanije Viaduct.
Poziv Schmidtu da djeluje
Mehmedović je naveo da ne traži formalni odgovor, ali poziva visokog predstavnika da postupi u skladu sa ovlastima iz člana V Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i spriječi finansijski kolaps BHRT-a.
Podsjetio je i da je o ovom pitanju već ranije uputio zastupničko pitanje, na koje nije dobio odgovor.
Rizik potpunog gašenja servisa
BHRT je ranije upozorio da bi potpuna blokada računa mogla dovesti do prekida emitovanja programa, što je simbolično već prikazano zacrnjenjem ekrana.
Uz dug prema EBU-u, javni servis suočava se i s velikim finansijskim problemima, uključujući:
- više od 104 miliona KM potraživanja od RTRS-a po osnovu RTV takse
- dugovanja za poreze, doprinose i energente
- dugoročno neriješen sistem finansiranja
BHRT ističe da nema kontrolu nad naplatom RTV takse, koja je njegov osnovni izvor prihoda, te da godinama apeluje na institucije da uspostave održiv model finansiranja.
Šire sigurnosne posljedice
Javni servis također upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora koje koriste brojne institucije – od sigurnosnih agencija do sistema civilne zaštite.
Zbog toga iz BHRT-a upozoravaju da bi eventualni kolaps sistema mogao imati posljedice ne samo za medijski prostor, nego i za komunikacionu i sigurnosnu infrastrukturu države.
