Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrijavanja i fenomena El Niño mogla učiniti 2026. i 2027. najtoplijim godinama otkako postoje mjerenja. Procjenjuje se da bi prosječna globalna temperatura mogla porasti za oko 0,2 stepena, što bi dodatno ubrzalo klimatske promjene.
Povratak El Niña u Pacifiku
Svjetske meteorološke institucije bilježe rastući rizik od ponovne pojave ovog fenomena u istočnom dijelu tropskog Pacifika. Prema procjenama američkog Climate Prediction Center, vjerovatnoća njegovog razvoja krajem ljeta iznosi između 50 i 60 posto, dok australijski meteorološki zavod upozorava da bi mogao započeti već u junu.
Nakon faze La Niña, klimatski modeli ukazuju na prelazak u neutralno stanje, što često prethodi jačim epizodama El Niña. U ekstremnim slučajevima, poznatim kao „Super El Niño“, temperatura površine mora može porasti i više od 2 stepena iznad prosjeka.
Globalni efekti na vremenske prilike
Ovaj fenomen ne utiče samo na temperature već i na raspodjelu padavina širom svijeta. Prognoze ukazuju da bi južni dijelovi Sjedinjene Američke Države i Evrope mogli imati obilnije padavine i veći rizik od poplava, dok bi sjever Amerike, dijelovi Azije i Australija mogli ući u period suša i povećanog rizika od šumskih požara.
Meteorolozi upozoravaju da snažan El Niño može značajno promijeniti kretanje mlaznih struja i pojačati olujne aktivnosti, što direktno utiče na vremenske obrasce širom planete.
Poziv na oprez
Iako dugoročne prognoze ostaju podložne promjenama, naučnici podsjećaju da su posljednjih 11 godina već među najtoplijima u historiji mjerenja. Eventualna pojava snažnog El Niña mogla bi dodatno pojačati ekstremne vremenske pojave i imati dugoročne posljedice na ekonomiju, poljoprivredu i svakodnevni život.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na oprez i kontinuirano praćenje situacije, jer bi naredni mjeseci mogli biti ključni za razvoj jednog od najutjecajnijih klimatskih fenomena na svijetu.
