Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, novčane doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju bilježiti rast i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke BiH, ovako stabilni devizni tokovi imaju ključnu ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti i jačanju povjerenja u domaću valutu.
Prema dostupnim podacima, u prvih devet mjeseci 2025. godine personalni transferi, odnosno novčane doznake iz inostranstva, u BiH su iznosili 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovaj iznos direktno utiče na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i ukupni životni standard. Doznake su posebno važne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju osnovni izvor finansijske sigurnosti.
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosilo na novčane doznake iz inostranstva. Tokom 2024. godine ukupni tekući transferi porasli su na 5,69 milijardi KM, dok su doznake iz inostranstva iznosile 4,16 milijardi KM.
– Doznake iz inostranstva u velikoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. One predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i važan su segment ukupnih finansijskih tokova u zemlji – naveli su za Fenu iz Centralne banke BiH.
Pored toga, priliv doznaka pozitivno se odražava i na devizne rezerve CBBiH. Kako je BiH neto uvoznik na međunarodnom tržištu roba, doznake doprinose povećanju prihoda na tekućem računu i u značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.
Centralna banka BiH ne raspolaže preciznim podacima o zemljama iz kojih pristiže najveći dio doznaka, budući da još ne postoje zvanične procjene po državama, ali se može reći da najveći dio sredstava dolazi iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
– S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se prvenstveno posmatraju kao stabilan izvor deviznih priliva, koji pozitivno utiče na platni bilans i nivo deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH, iako kao jedini instrument monetarne politike ima obaveznu rezervu, kontinuirano prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove efekte na novčanu masu, potrošnju i potencijalne inflatorne pritiske – ističu iz CBBiH.
Dodaju da su doznake u BiH važan faktor ekonomske aktivnosti jer povećavaju raspoloživi dohodak i uglavnom podstiču potrošnju. U okviru razvojnih politika, uz adekvatne mjere, dio tih sredstava trebalo bi usmjeravati ka investicijama i proizvodnim sektorima kako bi se osigurao održiv ekonomski rast. Iz CBBiH napominju i da postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima, te da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se javno objavljuju.
– CBBiH intenzivno radi na uvođenju sistema za instant plaćanja s ciljem da transakcije budu brže, sigurnije i povoljnije, kako za građane tako i za privredu. Uvođenjem instant plaćanja direktno se podstiče korištenje elektronskih kanala, jer se radi o uplatama koje se procesuiraju u realnom vremenu, što omogućava brže i sigurnije transakcije, uz opciju korištenja QR kodova u aplikacijama – navode iz CBBiH.
Priključenje SEPA području, koje CBBiH koordinira i za koje intenzivno priprema neophodne pretpostavke za operacionalizaciju, podrazumijeva i značajno ubrzanje eurskih prekograničnih plaćanja, uz niže transakcijske troškove. To će imati izrazito pozitivan efekat i na privredu i na građane. Proces uključuje i izmjene zakonskog okvira, s ciljem jačanja konkurentnosti pružalaca platnih usluga, veće inovativnosti i dodatnog podsticanja digitalizacije finansijskog sektora. U kontekstu doznaka iz dijaspore, time će njihov priliv biti znatno olakšan, jer će se sredstva moći slati brže i uz niže troškove.
U okviru aktivnosti finansijske edukacije stanovništva, koje CBBiH kontinuirano provodi, javnosti se ukazuje i na najnovije trendove u oblasti digitalnih i bezgotovinskih plaćanja dostupnih građanima BiH. S tim u vezi, CBBiH je u saradnji sa Svjetskom bankom objavila Vodič za digitalna plaćanja, koji sadrži informacije o tržišnim trendovima mobilnog i beskontaktnog plaćanja, njihovim karakteristikama, različitim modelima digitalnog plaćanja u BiH, tehničkim zahtjevima i obavezama korisnika, kao i upozorenja na moguće obmanjujuće prakse. U pripremi je i unaprijeđena verzija vodiča, koja će obuhvatiti i najnovije trendove u oblasti instant plaćanja i plaćanja u okviru SEPA sistema.
