Iako se u javnom prostoru izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) u Federaciji Bosne i Hercegovine najčešće posmatraju kroz prizmu najavljenog rasta penzija, predloženi zakonski paket donosi i niz suštinskih promjena koje imaju dugoročne posljedice, posebno za buduće penzionere sa kraćim radnim stažom. Upravo ta kategorija osiguranika mogla bi biti najviše pogođena novim rješenjima.
Izmjene Zakona o PIO, koje je prethodno usvojila Vlada Federacije BiH, uskoro će se naći pred zastupnicima Parlamenta FBiH. One predviđaju novu formulu redovnog usklađivanja penzija, prema kojoj bi januarska isplata bila uvećana za 11,6 posto, dok je dodatno povećanje planirano u julu, u visini od 5,6 posto. Ukupno povećanje na godišnjem nivou iznosilo bi nešto više od 17 posto, što Vlada predstavlja kao značajan iskorak u poboljšanju položaja penzionera.
Međutim, jedna od ključnih i najkontroverznijih novina odnosi se na izmjenu člana 81. Zakona o PIO, koji uređuje institut najniže penzije. Prema važećim propisima, osiguranik sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža ima pravo na jedinstvenu najnižu penziju, koja trenutno iznosi 599 KM, bez obzira na to da li ima 15, 17 ili 19 godina staža.
Predloženim izmjenama taj princip se mijenja. Najniža starosna penzija više neće biti jednaka za sve, već će se određivati u zavisnosti od dužine radnog staža, kao procenat prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Za osiguranike sa manje od 20 godina staža i 65 godina života, najniža penzija iznosila bi najmanje 60 posto prosječne penzije. S obzirom na to da prosječna penzija u Federaciji BiH trenutno prelazi 650 KM, to znači da bi minimalna penzija za ovu grupu iznosila oko 390 KM.
U praksi bi to značilo da osoba koja je otišla u penziju krajem prošle godine sa 15 godina staža prima gotovo 600 KM, dok bi budući penzioner sa istim stažom, nakon stupanja zakona na snagu, imao znatno niža primanja. Izmijenjeni član 81. uvodi i preciznu skalu: za 25 do 30 godina staža garantuje se najmanje 70 posto prosječne penzije, za 30 do 35 godina 75 posto, za 35 do 40 godina 85 posto, dok bi osiguranici sa 40 i više godina staža imali pravo na najmanje 95 posto prosječne penzije.
Iako u obrazloženju zakona stoji da su izmjene rezultat zahtjeva predstavnika penzionera, dio udruženja i sindikata to osporava. Iz Saveza udruženja penzionera FBiH upozoravaju da bi nova rješenja posebno pogodila ratne veterane i osobe koje nakon rata godinama nisu mogle ostvariti zaposlenje. Sličan stav ima i Savez samostalnih sindikata BiH, koji tvrdi da nije bio uključen u izradu spornih izmjena, te da se o ovako važnim pitanjima moralo raspravljati kroz Ekonomsko-socijalni savjet.
Osim pitanja najniže penzije, zakon donosi i izmjene vezane za posmrtninu. Pravo na ovu naknadu imat će i osobe koje nisu članovi uže porodice, ali su snosile troškove sahrane, kao i korisnici Federalnog zavoda PIO koji žive na području Republike Srpske, što ranije nije bilo omogućeno.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić naglasio je da su penzije jedan od prioriteta Vlade, ističući da bi minimalna penzija, nakon povećanja, trebala porasti na oko 700 KM. Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona, za koji je u budžetu Federacije BiH planirano više od četiri milijarde konvertibilnih maraka.
