Njemački kancelar Friedrich Merz posljednjih dana ublažio je ton prema ratu protiv Iran, nakon što je ranije jasno podržavao ciljeve američke politike u sukobu. Promjena retorike dolazi dok rastu zabrinutosti zbog ekonomskih i sigurnosnih posljedica koje bi rat mogao imati za Njemačka i cijelu Europska unija.
Od potpore do opreza
Još prošlog tjedna Merz je tokom posjete Washington poručio da je Berlin potpuno usklađen s ciljevima američkog predsjednika Donald Trump, uključujući i ideju uklanjanja vlasti u Teheranu.
Međutim, kako piše POLITICO, njegov ton se u međuvremenu promijenio. Tokom posjete Norveška upozorio je da rat ima ozbiljne posljedice po sigurnost i ekonomiju Evrope.
„On ima golem utjecaj na naše troškove energije i ima potencijal potaknuti masovne migracije“, rekao je Merz.
Razlike unutar Evrope
U prvim danima sukoba Merz je snažno podržao američko-izraelske napade, dok su drugi evropski lideri bili znatno kritičniji. Među njima su bili španski premijer Pedro Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji su napade ocijenili nezakonitim.
Kritike su posljednjih dana stigle i iz drugih evropskih političkih krugova. Predsjednik Europsko vijeće António Costa također je upozorio na opasnost širenja sukoba, dok je italijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila zabrinutost zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava.
Pritisak unutar njemačke vlade
Promjena tona dolazi i pod pritiskom koalicijskog partnera – Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). Zastupnici te stranke otvoreno kritiziraju Merzovu Kršćansko‑demokratsku uniju (CDU) zbog prevelike bliskosti s Trumpovom administracijom.
Zastupnik SPD-a u Evropskom parlamentu René Repasi upozorio je da Berlin postaje politički izoliran unutar EU-a, dok je SPD-ov političar Adis Ahmetović rekao da je u koaliciji bilo snažnih rasprava o potrebi jasnijeg protivljenja ratu.
Strah od ekonomskih posljedica
Veliku zabrinutost izazivaju i ekonomski rizici. Njemačka industrija, posebno energetski intenzivni sektori, već se suočava s problemima, a rast cijena energije mogao bi dodatno pogoršati situaciju.
Ekonomistica Veronika Grimm upozorila je u listu Handelsblatt da bi izgledi za gospodarski oporavak Njemačke mogli biti dodatno oslabljeni ako rat potraje.
Strah od nove izbjegličke krize
Pored ekonomije, Berlin strahuje i od nove migrantske krize. Prema istraživanju berlinske Rockwool Foundation, čak 28 posto Iranaca koji bi eventualno napustili zemlju tokom rata navelo je Njemačku kao najpoželjniju destinaciju, dijelom zbog velike iranske dijaspore.
To dolazi u osjetljivom političkom trenutku jer jača podrška krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
Poziv na završetak rata
Zbog svih tih rizika Merz sada naglašava potrebu diplomatskog rješenja. Najavio je razgovore sa državama G7 i s Izrael kako bi se pronašao put za završetak sukoba.
„Njemačka nije strana u ovom ratu i ne želimo to postati“, poručio je Merz. „Svi naši napori usmjereni su na okončanje rata.“
