Agencija Reuters ranije je podsjetila da Iran važi za jednu od vodećih raketnih sila na Bliskom istoku, s velikim arsenalom balističkih projektila različitog dometa. Međutim, stručne procjene ukazuju da se stvarni dometi ključnih iranskih sistema mjere u rasponu od nekoliko hiljada kilometara, a ne u desetinama hiljada kako se ponekad navodi u neprovjerenim objavama na društvenim mrežama.
Prema dostupnim analizama, najnapredniji iranski projektili imaju domet do približno 2.500 kilometara. Takav domet omogućava pokrivanje velikog dijela Bliskog istoka i dijelova Evrope i Azije, ali ne i direktno gađanje udaljenih ciljeva poput istočne obale Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga se tvrdnje o iranskim raketama koje mogu doseći i do 15.000 kilometara smatraju netačnim ili značajno preuveličanim.
Ovakve dezinformacije često se šire u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti, kada se javni prostor puni neprovjerenim ili pogrešno interpretiranim podacima. Analitičari upozoravaju da takve tvrdnje mogu dodatno doprinijeti panici i pogrešnom razumijevanju stvarnih vojnih kapaciteta pojedinih država.
Ipak, određeni segmenti izvještaja o retorici iz Teherana imaju uporište u stvarnim izjavama iranskih zvaničnika. Reuters je početkom aprila izvijestio da je vrhovni komandant iranske vojske Amir Hatami uputio poruku vojnim strukturama da pažljivo prate aktivnosti potencijalnih protivnika i budu spremni na brz odgovor u slučaju bilo kakve prijetnje.
U toj izjavi naglašena je potreba za visokom borbenom spremnošću, a Hatami je posebno istakao da bi eventualna kopnena invazija na teritorij Irana naišla na snažan otpor. Prema njegovim riječima, neprijateljske snage u takvom scenariju ne bi imale prostora za djelovanje, što predstavlja jasnu poruku odvraćanja upućenu potencijalnim protivnicima.
Iako takva retorika odražava visok nivo napetosti i spremnosti na odgovor, ona ne potvrđuje pojedine spekulacije koje su se pojavile u javnosti, uključujući navode o navodnoj isporuci interkontinentalnih balističkih projektila iz Sjeverne Koreje Iranu. Za takve tvrdnje, prema dostupnim informacijama, ne postoje vjerodostojni dokazi.
Stručnjaci za sigurnost ističu da je važno razlikovati stvarne vojne kapacitete od medijskih ili online narativa koji često nemaju činjeničnu osnovu. U kontekstu složenih međunarodnih odnosa, posebno kada je riječ o Bliskom istoku, precizne i provjerene informacije ključne su za razumijevanje situacije i donošenje racionalnih zaključaka.
U konačnici, iako Iran posjeduje značajan raketni potencijal i koristi oštru retoriku kao dio strategije odvraćanja, dostupni podaci ukazuju da su njegove sposobnosti u skladu s regionalnim okvirima, a ne globalnim projekcijama koje se ponekad pojavljuju u javnom prostoru.
