Planovi za otvaranje pogona za proizvodnju magnezija na području Kupresa privukli su veliku pažnju javnosti, ali i izazvali zabrinutost mještana i ekoloških aktivista, koji upozoravaju da bi ovaj tzv. “projekat stoljeća” mogao ozbiljno narušiti kvalitet zraka, vode i zemljišta. Dok određeni broj ljudi u tome vidi šansu za ekonomski razvoj i nova radna mjesta, grupa građana okupljena pod nazivom „Mladi za Kupres“ pokrenula je inicijativu protiv eksploatacije i prerade magnezija u ovom kraju.
Njemačka firma „Magnezij za Europu“, putem lokalne kompanije BH Magnezij i minerali, planira u selu Osmanlije izgradnju industrijskog kompleksa koji bi obuhvatao 14 objekata, od kojih je deset namijenjeno za proizvodnju 15.000 tona magnezija godišnje. Budući da je riječ o hemijskoj industriji, lokalno stanovništvo izražava bojazan zbog mogućeg uticaja na prirodnu sredinu i zdravlje.
„Točno ispod nas prolazi izvorište Bašinac, koje bi oni trebali koristiti u svom proizvodnom procesu, sa kojeg vodu piju tri-četiri sela u Kupresu. Ostavit će nam izrudarenu Plazenicu, otpadne vode, prašinu i ko zna kakve čestice u zraku“, kaže Nikola Lovrić, član inicijative „Mladi za Kupres“.
„Dovoljno je kazati da je cijela Europa ugasila svu proizvodnju magnezija i, možemo reći, zabranila proizvodnju, ali se, evo, pronašao Kupres i neko mjesto u Rumuniji kao dobra lokacija za proizvodnju magnezija“, govori žiteljka Kupresa Ružica Ćurković.
Predsjednik Vlade Kantona 10 (HNP), Ivan Vukadin, naglašava da je važno uključiti nezavisne eksperte koji bi analizirali sve aspekte projekta: „Lokalna zajednica – Općina Kupres i Vlada Kantona trebaju angažirati stručne osobe koje rade studiju i neovisne stručnjake, te sjesti za stol i čuti koji su sve plusevi i minusi ovih projekata, koji su argumenti jači i temeljem toga zauzeti stav ide li taj projekt ili ne“.
Stanovnici takođe ističu kako su procesi vezani za prenos vlasništva i dozvole za širenje istražnog područja netransparentni, postavljajući pitanje kako je uopće omogućeno da projekat dođe do ove faze.
„Njemačka firma je preuzela koncesiju od domaćih koncesionara koji su uredno ustupili, odnosno prodali koncesiju i mogućnost iskorištenja dolomita sa željom da iz dolomita proizvedu magnezij“, navodi Vukadin.
„Ni našim prostornim planom nije predviđena ovakva vrsta proizvodnje, nije predviđena ni strategijom razvoja Općine, u suprotnosti je sa Zakonom o državnom zemljištu, sa Zakonom o zaštiti životne sredine i sa niz drugih zakona“, ističe Ćurković.
Iako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma u decembru prošle godine odbilo Studiju utjecaja na okoliš koju je podnio investitor, firma ne odustaje – revidirana verzija dokumenta poslana je na novo razmatranje. Građani, njih oko tri hiljade, koji su potpisali peticiju, traže od lokalnih vlasti da jasno stanu iza dugoročnog razvoja Kupresa u pravcu turizma, sporta i poljoprivrede, a ne u smjeru projekata koji, kako smatraju, ugrožavaju njihovu budućnost.
