Federalno tužilaštvo zaprimilo je krivičnu prijavu protiv državnog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića zbog izjava koje je uputio na račun Zijada Krnjića, člana Upravnog odboraUprave za indirektno oporezivanje BiH, potvrđeno je za portal Detektor.
Prijavu je podnijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, i to zbog sumnje na krivično djelo izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, propisano Krivičnim zakonom Federacije BiH. Iz Federalnog tužilaštva saopćeno je da je prijava evidentirana te da će „daljnje postupanje biti izvršeno u skladu sa zakonskim propisima i nadležnostima”.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je, pak, prijavu Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci zbog govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti. Iz tog tužilaštva za sada nije potvrđeno je li predmet formiran.
Amidžić je ranije Krnjića, koji je kao ekspert Federacije BiH u Upravnom odboru UIO-a odbio podržati otvaranje novog graničnog prijelaza bez prethodnog dogovora o raspodjeli PDV prihoda, javno nazvao „muslimanom koji mrzi”.
Pravnici: Malo izgleda za sudski epilog
Premda postoje zakonski mehanizmi za sankcionisanje ovakvih istupa, pravnici s kojima je razgovarao Detektor procjenjuju da je vjerovatnoća podizanja optužnice mala.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin ocijenio je da se Amidžićeve izjave mogu kvalifikovati kao govor mržnje, ali je upozorio na dublji sistemski problem.
„Procesuiranje visokorangiranih političara često se doživljava kao politički čin, a ne kao primjena zakona. Tužioci izbjegavaju politički osjetljive predmete. Već godinama postoji kultura nekažnjivosti, a govor mržnje rijetko završava optužnicom, još rjeđe presudom. Ako ni ovaj put ne bude ozbiljne reakcije pravosuđa, poslat će se poruka da je govor mržnje postao nekažnjiv politički alat”, rekao je Trlin.
EU, civilno društvo i Vijeće ministara
Na Amidžićeve izjave reagovala je i Delegacija Evropske unije u BiH, ocjenivši ih neprihvatljivima i upozorivši da produbljuju podjele. „Političari imaju odgovornost da se suzdrže od retorike koja izaziva podjele i da se fokusiraju na konkretna pitanja važna za građane, uključujući raspodjelu prihoda od indirektnih poreza i održivo rješenje za funkcionisanje graničnog prijelaza Gradiška”, stoji u reakciji Delegacije.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom”, upozorio je da je javni prostor sve više opterećen uvredama i stereotipima. „Ovakvi nastupi pokazuju nedostatak političke kulture i kulture dijaloga. Javne funkcije nose veću odgovornost”, rekao je, dodavši da bi Vijeće ministara BiH i određena etička tijela mogla reagovati.
Iz Vijeća ministara BiH, međutim, saopćeno je da neće pokretati postupak, uz obrazloženje da su izjave članova tog tijela stvar njihove osobne odgovornosti — i uz napomenu da se Kodeks državnih službenika, koji je na snazi od 2013. godine, na ministre ne odnosi.
Šehić je takav stav opisao razočaravajućim, posebno u predizbornoj godini obilježenoj zaoštrenom retorikom. Sociolog Vladimir Vasić upozorio je da će javni sukobi i oštri istupi biti sve učestaliji kako se izbori budu primiicali. „Političari više pažnje posvećuju međusobnim sukobima nego rješavanju ključnih problema građana”, rekao je.
Podsjetimo, sporni granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci ipak je otvoren 19. maja navečer, nakon što je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo rješenje o preusmjeravanju saobraćaja. Uprava za indirektno oporezivanje pri tom je pojasnila da se ne radi o privremenom otvaranju novog prijelaza, već o „privremenom premještanju postojećeg graničnog prijelaza Gradiška na novu lokaciju”.
