Na 33. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatran je Prijedlog zakona o državnoj imovini, ali se rasprava vodila isključivo o proceduri u kojoj je dokument upućen. Umjesto sadržaja zakona, dominirala je polemika o tome da li se treba raspravljati po hitnom, skraćenom ili redovnom postupku.
Tokom debate smjenjivali su se zastupnici iz SNSD-a, predvođeni Sanjom Vulić, koji su više puta ponavljali stav da “državna imovina ne postoji” te da je, prema njihovom tumačenju Dejtonskog sporazuma, “sva imovina već predata entitetima”. Naglašavali su da rasprava o hitnoj proceduri nije opravdana i da se o ovako važnom pitanju ne smije odlučivati ubrzano.
Pored proceduralnih primjedbi, dio zastupnika SNSD-a iskoristio je vrijeme da iznese stavove o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, kojeg su nazivali “turistom” i “osobom bez legitimnog mandata”, ponavljajući ranije poznate političke pozicije iz ovog entiteta.
Nakon rasprave uslijedilo je glasanje. Hitna procedura nije prošla jer su svi prisutni zastupnici iz Republike Srpske glasali protiv, uprkos postojanju opće većine u sali. U drugom krugu pala je i skraćena procedura, također zahvaljujući jedinstvenom protivljenju klubova iz RS-a, kao i dijela zastupnika iz HDZ-a. Jedini zastupnik iz manjeg entiteta koji je podržao obje procedure bio je Edin Ramić iz SDA.
Kako hitni i skraćeni postupak nisu dobili potrebnu podršku, Prijedlog zakona o državnoj imovini prebačen je u redovni zakonodavni proces. To znači da će dokument proći sve faze – od detaljne rasprave na nadležnim komisijama, do mogućih amandmana, ponovnog usaglašavanja i glasanja u oba doma državnog parlamenta.
Šta slijedi?
Ulazak u redovnu proceduru produžiće čitav proces usvajanja zakona, ali će istovremeno otvoriti prostor za sveobuhvatnu raspravu. To podrazumijeva:
-
razmatranje teksta zakona na komisijama i odborima,
-
mogućnost podnošenja amandmana od svih parlamentarnih klubova,
-
dodatna politička usaglašavanja između entitetskih i stranačkih blokova,
-
novu plenarnu raspravu i konačno glasanje.
S obzirom na osjetljivost teme koja se tiče raspodjele nadležnosti i imovinskih pitanja, očekuje se da će ovaj zakonski prijedlog biti predmet dugotrajnih pregovora, a njegovo usvajanje u realnosti može biti odgođeno sve dok se ne postigne šira politička saglasnost među ključnim akterima.
