Šta donosi nova minimalna plata u FBiH? Sindikat predlaže tri nivoa, poslodavci oprezni, ekonomisti traže dugoročna rješenja
Do kraja ove godine ističe privremena odluka Vlade Federacije BiH kojom je minimalna plata povećana na 1.000 KM. Time će već na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća početi rasprava o njenom trajnom iznosu i modelu obračuna. Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje potpuno novi pristup koji bi prvi put jasno razdvojio radnike prema stepenu obrazovanja i složenosti posla.
Sindikat smatra da jedinstveni minimalac više ne odražava realne razlike u radnim obavezama, odgovornosti i zahtjevnosti poslova. Prema njihovoj viziji, minimalna plata bi imala tri razreda:
-
1.200 KM – radnici sa završenom osnovnom školom
-
1.400 KM – radnici sa srednjom stručnom spremom
-
1.600 KM – radnici sa visokom stručnom spremom
Lider Sindikata, Samir Kurtović, naglašava da aktuelni sistem potcjenjuje radnike s većim odgovornostima, dok istovremeno previše izjednačava sve kategorije zaposlenih. On navodi primjer radnih mjesta gdje su osobe s najnižim primanjima dobile povećanje od nekoliko stotina maraka, dok su radnici sa značajno složenijim zadacima imali minimalna povećanja.
„Kada se svima podigne osnovica na isti način, gubi se svaki osjećaj pravednosti i ne poštuje se stvarna vrijednost rada. To ne odgovara tržištu rada, a ni životnim troškovima koji stalno rastu“, poručuje Kurtović.
Prema njegovim riječima, podjela na tri razreda minimalne plate donijela bi jasniji sistem i pravedniji odnos prema složenosti posla, što bi ujedno moglo smanjiti nezadovoljstvo među radnicima.
Poslodavci: Plata mora pratiti zahtjevnost posla, ali rast mora biti održiv
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić ističe da poslodavci podržavaju ideju da se težina posla mora vrednovati razumno i diferencirano. On naglašava da pojedine firme već imaju interne platne razrede u kojima je jasno definisano da radna mjesta niskog nivoa stručnosti imaju niže koeficijente u odnosu na poslove veće odgovornosti.
Ipak, Čengić upozorava da nagla i neplanirana povećanja mogu imati ozbiljne posljedice po poslovanje, posebno za male i srednje firme. „Ako rast plata ne prati realni rast privrede, postoji rizik od novih poskupljenja i inflacije, što bi ponovo najviše pogodilo upravo radnike“, kaže on.
Ekonomisti: Minimalna plata neće zaustaviti odlaske radnika
Stručnjak za ekonomske politike Admir Čavalić smatra da podizanje minimalne plate ne rješava ključne ekonomske probleme, jer radnici koji imaju najniže prihode često odlaze iz zemlje bez obzira na povećanja.
„Potrebno je otvarati dobro plaćene poslove, a ne samo administrativno povećavati iznos minimalca. Fokus mora biti na rastu prosječne plate kroz investicije i konkurentnost“, naglašava Čavalić.
Ekonomista Igor Gavran dodaje da bi povećanje minimalne plate bilo moguće jedino ako se uskladi sa smanjenjem doprinosa i fiskalnih opterećenja. Bez toga, tvrdi, poslodavci bi teško mogli podnijeti dodatna finansijska opterećenja.
