Nakon višemjesečnog političkog otpora i otvorenog sukobljavanja s institucijama Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik je konačno priznao da više ne obavlja funkciju predsjednika entiteta Republika Srpska. Ova promjena u njegovom pristupu, prema ocjenama brojnih analitičara i diplomatskih izvora, dolazi u trenutku kada se čini da američka administracija mijenja strategiju prema regionu i Bosni i Hercegovini.
Narodna skupština Republike Srpske održala je maratonsku sjednicu na kojoj je donijeta odluka da se Ana Trišić Babić, dugogodišnja savjetnica i bliska saradnica Milorada Dodika, imenuje za vršiteljicu dužnosti predsjednice Republike Srpske do održavanja izbora 23. novembra. Time je, formalno, Dodikov mandat i zvanično okončan, što predstavlja jasan znak promjene političke realnosti u Banjoj Luci.
U istom danu, Narodna skupština poništila je šest zakona usvojenih krajem 2024. godine, koji su bili ključni elementi Dodikove politike de facto secesije. Ti propisi su ranije proglašeni neustavnim od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali ih vlasti RS-a nikada nisu ni pokušale provesti u praksi. Sadašnja odluka o njihovom ukidanju potvrđuje koliko su takve inicijative bile opasne i neodržive.
Opozicione stranke u RS-u, koje su bojkotovale glasanje, ocijenile su da se radi o “potpunom političkom apsurdu” i “Dodikovoj kapitulaciji”. Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak poručio je da su isti ljudi koji su ranije prijetili hapšenjima i ukidanjem državnih institucija, sada prisiljeni priznati da su pogriješili.
Tokom sjednice nije bilo prisustva Milorada Dodika, ali je njegovu politiku branila članica Predsjedništva BiH i visoka funkcionerka SNSD-a, Željka Cvijanović. U svom izlaganju oštro je kritikovala opoziciju, poručivši da “ne razumiju širu sliku” i da se “mora donositi odluke u interesu RS-a”. Cvijanović je dodala da se “globalni odnosi mijenjaju” te da je značajno to što je Donald Trump ponovo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, kojeg je nazvala “potencijalnim prijateljem srpskog naroda”.
Sličnu poruku uputila je i putem društvene mreže X, gdje je napisala da je Republika Srpska pokazala spremnost na novi dijalog s međunarodnim partnerima. “Imamo pravo vjerovati da će stvari biti bolje jer je Donald Trump predsjednik Amerike. Ovo je prilika da pokažemo da Republika Srpska može biti vjerodostojan partner”, navela je Cvijanović.
Na odluke Narodne skupštine RS-a brzo je reagovao i State Department. Brendan Hanrahan, viši zvaničnik zadužen za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, izjavio je za Reuters da Washington pozdravlja poništenje neustavnih zakona i vidi to kao važan korak ka očuvanju stabilnosti BiH. “To otvara mogućnost za konstruktivno partnerstvo između BiH i SAD-a, zasnovano na zajedničkim interesima i obostranom prosperitetu”, poručio je Hanrahan.
Podsjetimo, tokom administracije Joea Bidena, SAD su uvele niz sankcija Dodikovim saradnicima i bliskim poslovnim partnerima. Međutim, s dolaskom nove administracije pod vodstvom Donalda Trumpa i državnog sekretara Marca Rubija, američka politika prema BiH postala je primjetno blaža. Sankcije su djelimično ublažene, a početkom sedmice Ministarstvo finansija SAD-a uklonilo je četvero Dodikovih saradnika s crne liste, što su mnogi protumačili kao znak dogovora iza zatvorenih vrata.
Mediji u BiH navode da bi ovaj potez mogao biti rezultat neformalne pogodbe prema kojoj je Dodik, zauzvrat za blaži tretman u Washingtonu, morao pristati na formalno povlačenje s funkcije, odustati od neustavnih poteza i demonstrirati spremnost na dijalog.
U Sarajevu su ove promjene dočekane s opreznim optimizmom. Lideri stranaka koje čine državnu koaliciju poručili su da je riječ o “istorijskom porazu Dodikove politike”. Iz SDP-a BiH saopćili su da su “institucije države BiH još jednom dokazale da niko nije iznad zakona i Ustava”.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, izjavio je da u pozadini svega vjerovatno stoje snažni američki pritisci, ali da se ne smije zaboraviti s kim se ima posla. “I kada se neprijatelj povlači, treba biti na oprezu”, poručio je Konaković, podsjećajući da se Dodik i ranije znao služiti taktičkim zaokretima kako bi kupio političko vrijeme.
Odluke Narodne skupštine RS-a označavaju kraj jedne faze Dodikove politike – faze otvorenog sukoba s državnim institucijama i međunarodnom zajednicom. Međutim, ostaje da se vidi hoće li nova “taktika saradnje” biti iskrena politička transformacija ili tek privremeno povlačenje pod pritiskom.
