Za organizaciju i sprovođenje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske planirano je izdvajanje od 600.000 KM iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Ovu informaciju ranije je objavio medij Nezavisne, navodeći da se radi o sredstvima potrebnim za tehničku i operativnu realizaciju izbornog procesa.
Izbori će biti ponovljeni na biračkim mjestima u 17 lokalnih zajednica i izbornih jedinica, uključujući Prijedor, Laktaše, Banju Luku, Doboj, Stanare, Lopare, Ugljevik, Osmake, Zvornik, Vlasenicu, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileću, Bileću, Miliće i Brčko.
Centralna izborna komisija BiH donijela je 24. decembra odluku o poništavanju rezultata prijevremenih izbora na ukupno 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, nakon što su u postupku provjere utvrđene nepravilnosti koje narušavaju integritet izbornog procesa. U obrazloženju je navedeno da su zabilježene manipulacije poput oduzimanja i dodavanja glasova pojedinim kandidatima, kao i druge neregularnosti koje su mogle uticati na konačne rezultate.
Najveći broj spornih biračkih mjesta nalazi se u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 lokacije, uz pravo glasa za 35.533 registrovana birača. Nakon Zvornika, po broju poništenih biračkih mjesta slijedi Doboj sa 31 spornim biralištem i potencijalnim izlaskom od 17.764 birača u slučaju maksimalne izlaznosti. U Laktašima je poništeno 24 biračka mjesta, gdje pravo glasa ima više od 17.000 građana, dok je u Bratuncu sporno 13 biračkih mjesta sa 6.563 birača koji će imati mogućnost da ponovo glasaju.
U Prijedoru je sporno jedno biračko mjesto sa 1.460 birača, dok su po dva biračka mjesta poništena u Milićima i Ugljeviku. U Rudom je registrovano 988 birača sa pravom glasa, u Osmacima 671, Banjoj Luci 535, Vlasenici 464, Nevesinju 337, Loparama 259, Gacku 230, Stanarima 220, Brčkom 217 i Bileći 81 birač koji će potencijalno ponovo izaći na glasanje.
Novonastala situacija otvara drugačiji odnos snaga u pogledu rezultata prijevremenih izbora. Kandidat SNSD-a Siniša Karan, prije odluke CIK-a, imao je 9.577 glasova prednosti u odnosu na Branka Blanušu iz SDS-a. Međutim, nakon poništavanja rezultata sa 136 biračkih mjesta, prema analizama koje se pojavljuju u javnom prostoru, dolazi do preokreta u korist Blanuše, čime izborna utrka ulazi u potpuno novu fazu političkog i institucionalnog nadzora.
Reakcije političkih aktera uslijedile su odmah nakon odluka Komisije. Vladajuća koalicija u RS-u, predvođena SNSD-om, najavila je podnošenje krivičnih prijava protiv članova CIK-a, tvrdeći da se radi o politički motivisanoj odluci bez prethodnog kontrolnog prebrojavanja. Milorad Dodik je ranije izjavio da je „nevjerovatno da je CIK poništio izbore bez kontrolnog brojanja“, dodajući da „idu prijave protiv članova CIK-a“.
CIK BiH, s druge strane, naglašava da je odluka donesena po osnovu zaprimljenih prigovora i utvrđenih nepravilnosti, uz cilj zaštite zakonitosti izbornog procesa. U saopćenju Komisije ranije je navedeno da su „registrovane brojne nepravilnosti“ te da je „poništavanje izbora bilo neophodno kako bi se zaštitio integritet izbornog sistema“.
U Republici Srpskoj su 23. novembra 2025. godine održani prijevremeni izbori za predsjednika, nakon što je CIK prethodno oduzeo mandat predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog pravosnažne presude na zatvorsku kaznu od godinu i po dana i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina, izrečenu zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Ponovljeni izbori, kako je najavljeno, biće organizovani u zakonskom i proceduralnom okviru, uz pojačan nadzor izborne transparentnosti, jer se radi o procesu koji ima direktan uticaj na političku stabilnost i povjerenje javnosti u institucije Bosne i Hercegovine.
