Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 12. decembra 2025. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage po prijavi koja se odnosila na navodni javni govor mržnje, prijetnje i poticanje na nasilje na nacionalnoj osnovi. U obrazloženju odluke navedeno je da prijavljeno postupanje ne sadrži elemente krivičnog djela prema važećim zakonskim odredbama.
Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se Milanko Kajganić, a iz ove institucije su saopćili da prijavljeni sadržaj ne ispunjava propisane uslove za krivično procesuiranje.
Predmet prijave
Sredinom 2025. godine, Tužilaštvo BiH je zaprimilo e-mail prijavu protiv korisnika jednog Instagram profila zbog komentara ostavljenog ispod objave koja je bila povezana s incidentom u Zvorniku u vezi sa simbolom „Cvijet Srebrenice“.
U prijavi je navedeno da je komentar sadržavao prijeteće i uvredljive poruke na nacionalnoj osnovi, uz pominjanje četničkih simbola i direktne prijetnje osobi kojoj je bio upućen. Podnosilac prijave dostavio je screenshot spornog komentara, naveo da je isti u međuvremenu uklonjen i zatražio da njegov identitet ostane zaštićen.
Postupanje SIPA-e i problemi s dokazima
Po zaprimanju prijave, Tužilaštvo BiH je izdalo naredbu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da izvrši provjere navoda. Nakon što izvještaj nije dostavljen u predviđenom roku, Tužilaštvo je uputilo urgenciju.
U naknadno dostavljenom izvještaju SIPA-e navedeno je da zbog slabog kvaliteta dostavljenih fotografija nije bilo moguće precizno utvrditi sadržaj komentara, da sporni Instagram profil nije pronađen, te da je komentar u međuvremenu izbrisan i više nije bio javno dostupan.
Obrazloženje Tužilaštva BiH
Pozivajući se na član 145a stav 1. Krivičnog zakona BiH, Tužilaštvo je zaključilo da u ovom slučaju nisu ostvareni elementi krivičnog djela.
U obrazloženju je, između ostalog, navedeno:
„Komentar na Instagramu ne predstavlja dovoljno jasnu ni javnu radnju kojom bi se moglo govoriti o izazivanju ili širenju nacionalne, rasne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti, posebno jer je brzo uklonjen i nije bio vidljiv većem broju korisnika.“
Drugim riječima, Tužilaštvo smatra da uklanjanje komentara i njegov ograničen domet vidljivosti ne omogućavaju utvrđivanje krivične odgovornosti.
Reakcije i kritike
Ovakav pristup izazvao je oštre reakcije dijela javnosti, koje se svode na zaključak da bi, prema toj logici, prijetnje i govor mržnje bili kažnjivi samo ukoliko ostanu dovoljno dugo dostupni ili dosegnu širu publiku.
Na ovu praksu je ukazao i portal Raport u tekstu „Dosje Kajganić: Anatomija Milankove pravde“, navodeći da problem nije u zakonima, već u načinu njihove primjene u praksi.
Raniji slični slučajevi
Javnost je podsjetila i na slučaj iz novembra 2025. godine, kada Tužilaštvo BiH nije provelo istragu po prijavi Ćamila Durakovića zbog murala Ratka Mladića u Banjoj Luci.
Tada je obrazloženo da se radi o „prikazu osobe u uniformi“, a ne o jasno identifikovanom ratnom zločincu, te da nije bilo moguće utvrditi osnov za krivično gonjenje.
Šira poruka i zabrinutost
Odluka Tužilaštva BiH je ponovo otvorila raspravu o granicama slobode govora na društvenim mrežama, ali i o kriterijima prema kojima se u praksi tumači javnost i ozbiljnost prijetnji i govora mržnje.
Kritičari upozoravaju da ovakav pristup može poslati poruku da su uvrede i prijetnje manje relevantne ukoliko se brzo uklone ili ne ostvare širu vidljivost – iako njihov efekat na osjećaj sigurnosti i pripadnosti žrtve može biti stvaran i dubok, bez obzira na trajanje objave ili broj ljudi koji ju je vidio.
