NSRS raspravlja o novoj deklaraciji: U fokusu zaštita nadležnosti Republike Srpske, OHR i odnosi sa Srbijom
Narodna skupština Republike Srpske će na sutrašnjoj 40. posebnoj sjednici, osim razmatranja veta koji je pokrenula članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, raspravljati i o Prijedlogu deklaracije za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Prijedlog deklaracije naknadno je uvršten na dnevni red odlukom predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, a dokument su inicirali Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske“ i Boračka organizacija Republike Srpske. Objavljen je i na službenoj internet stranici NSRS-a, gdje je dostupan javnosti prije početka sjednice.
Već u uvodnom dijelu deklaracije navodi se da je Republika Srpska „stvorena i odbranjena u Odbrambeno-otadžbinskom ratu“, dok se rat u Bosni i Hercegovini opisuje kao „tragični građanski sukob“. U tekstu se Republika Srpska na više mjesta naziva „državom“ i „zemljom“, što predstavlja jedan od elemenata koji bi mogao izazvati političke reakcije i različita tumačenja među akterima u Bosni i Hercegovini.
Autori dokumenta ističu da je cilj deklaracije zaštita, kako navode, vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda, uz očuvanje ustavnog položaja Republike Srpske definisanog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Naglašava se da institucije Republike Srpske treba zaštititi od svih pokušaja smanjenja njihovih nadležnosti ili njihovog prenošenja na nivo zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine.
Jedna od centralnih tačaka dokumenta odnosi se na pitanje nadležnosti između entiteta i države. U deklaraciji se tvrdi da su pojedine nadležnosti Republike Srpske tokom prethodnih godina prenesene na nivo Bosne i Hercegovine mimo ustavnih procedura, zbog čega se poziva na njihovo vraćanje kroz parlamentarne procedure i politički dijalog.
Poseban dio deklaracije posvećen je ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR). Predlagači smatraju da bi trebalo poništiti određene odluke koje su donosili visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini te okončati mandat OHR-a. Kao alternativu navode potrebu za postizanjem političkog dogovora između domaćih institucija i predstavnika konstitutivnih naroda o budućem uređenju države.
Dokument se osvrće i na pitanje imovine Republike Srpske. U njemu se navodi da bi trebalo spriječiti svaki pokušaj prenosa imovine na nivo Bosne i Hercegovine, uz prijedlog donošenja strožih zakonskih rješenja koja bi, prema obrazloženju predlagača, dodatno zaštitila entitetsku imovinu.
Značajno mjesto u deklaraciji zauzima i oblast kulturnog i historijskog nasljeđa. Ističe se potreba očuvanja nacionalnih spomenika, srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kao i zaštite pravoslavnih vjerskih objekata, grobalja i kulturne baštine. U dokumentu se navodi da je potrebno spriječiti, kako autori tvrde, pokušaje negiranja ili revizije historijskih činjenica koje se odnose na srpski narod.
Pored političkih i ustavnih pitanja, deklaracija sadrži i dio koji se odnosi na ekonomiju i društveni razvoj. Predlagači navode da je jedan od strateških ciljeva izgradnja ekonomski održive i socijalno stabilne Republike Srpske, uz snažniju borbu protiv kriminala i korupcije, posebno u javnim institucijama i preduzećima.
U završnom dijelu dokumenta naglašava se značaj daljeg razvoja specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije. Navodi se da bi saradnju trebalo dodatno unaprijediti u oblastima ekonomije, obrazovanja, kulture, infrastrukture i sigurnosti, pozivajući se na postojeći Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima. Istovremeno se ističe da takva saradnja, prema tekstu deklaracije, nije usmjerena protiv drugih naroda u Bosni i Hercegovini niti protiv susjednih država, već da treba doprinositi regionalnoj stabilnosti.
Očekuje se da će prijedlog deklaracije biti jedna od glavnih tema posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, zajedno s raspravom o vetu Željke Cvijanović na odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Ishod rasprave mogao bi izazvati nove političke reakcije kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i među predstavnicima međunarodne zajednice.
