SDA odgovorila Efendiću zbog najave o plaćama i imenovanjima: Tvrde da bi blokada mogla zadržati postojeće kadrove

Izjava Semira Efendića o tome da bi nakon izbora trebalo onemogućiti isplatu plaća Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima za koje smatra da djeluju protiv interesa Bosne i Hercegovine izazvala je reakciju Stranke demokratske akcije. Iz SDA osporavaju mogućnost da se takva odluka provede političkom voljom pojedinca i upozoravaju na moguće posljedice Efendićeve najave da neće podržavati imenovanja osoba koje smatra odgovornim za djelovanje protiv države.

Reakcija SDA uslijedila je 18. septembra, nakon što je Efendić, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, govorio o načinu na koji bi, prema njegovim najavama, trebalo postupati prema državnim funkcionerima čije djelovanje ocjenjuje štetnim po BiH. Iz ove stranke navode da se pitanje plaća izabranih i imenovanih zvaničnika ne može rješavati odlukom jednog političara, uključujući i člana Predsjedništva BiH.

SDA: Plaće su uređene zakonom

U Stranci demokratske akcije posebno ističu da se prava izabranih i imenovanih zvaničnika na plaću uređuju zakonskim propisima. Prema njihovom tumačenju, isplata plaća nije pitanje političke odluke pojedinca, već obaveza institucija koje postupaju u skladu s važećim zakonima.

Iz SDA podsjećaju na Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da propise iz ove oblasti donosi Parlamentarna skupština BiH. Eventualne izmjene postojećih pravila morale bi, prema njihovom stavu, biti provedene kroz odgovarajuću parlamentarnu proceduru, a ne jednostranom odlukom člana Predsjedništva.

Upravo zbog toga SDA smatra da Efendićeva najava o uskraćivanju plaća nema pravno uporište u nadležnostima funkcije za koju se kandiduje. U saopćenju stranke navodi se da je isplata plaće zakonska obaveza, a ne pitanje političkog raspoloženja pojedinca.

Sporna i najava blokiranja imenovanja

Drugi dio Efendićeve najave odnosi se na buduća imenovanja u državnim institucijama. On je poručio da nakon izbora neće podržavati imenovanje osoba za koje smatra da rade protiv interesa države.

U SDA upozoravaju da takav pristup, prema njihovom tumačenju, ne bi automatski doveo do smjene funkcionera koji se već nalaze na određenim pozicijama. Naprotiv, tvrde da bi izostanak novih imenovanja mogao značiti da postojeći kadrovi ostanu na funkcijama.

Iz te stranke navode da bi posljedica takvog modela bila nastavak rada postojećih institucija s istim ljudima, umjesto promjene sastava vlasti. Kao primjer navode Vijeće ministara BiH i više državnih institucija.

Ko bi, prema SDA, ostao na funkcijama?

U svojoj reakciji SDA kao primjer navodi predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, kao i ministre Srđana Amidžića i Stašu Košarca. U saopćenju se spominju i Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Darko Ćulum, direktor SIPA-e, te Risto Zarić, direktor OSA-e.

Argument SDA je da bi, ukoliko ne bi došlo do novih imenovanja tamo gdje je potrebna promjena kadrova, postojeći funkcioneri mogli ostati na svojim pozicijama sve dok se ne steknu uslovi za nova imenovanja.

Drugim riječima, stranka pokušava ukazati na razliku između blokiranja novih prijedloga i smjene ljudi koji već obavljaju funkcije. Sama blokada procesa imenovanja, kako navode, ne znači automatsko razrješenje osoba koje su već imenovane.

SDA Efendićeve poruke tumači kao političku strategiju

U SDA su Efendićeve izjave ocijenili kao političke poruke kojima se biračima želi predstaviti odlučan odnos prema Miloradu Dodiku i drugim političkim akterima koje Efendić kritikuje.

Međutim, iz ove stranke tvrde da bi posljedice takve politike mogle biti drugačije od onoga što se porukama želi postići. Njihov argument je da bi blokiranje imenovanja novih funkcionera moglo produžiti mandat onima koji se već nalaze u institucijama.

SDA je to povezala s odnosima snaga na državnom nivou i tvrdnjom da bi takva politika mogla omogućiti nastavak rada sadašnje vlasti. U svom saopćenju posebno su naveli SNSD, HDZ BiH i stranke Trojke, tvrdeći da bi upravo njihove postojeće pozicije mogle ostati nepromijenjene.

Važno je naglasiti da je riječ o političkom tumačenju SDA, a ne o utvrđenoj posljedici Efendićeve najave. Stvarni efekat eventualnog blokiranja imenovanja zavisio bi od konkretne funkcije, zakonske procedure i odluka nadležnih institucija.

Šta se može mijenjati kroz parlamentarnu proceduru?

Pitanje plaća državnih zvaničnika posebno je vezano za zakonski okvir. Ako bi se željela promijeniti pravila koja određuju njihova primanja, takve izmjene morale bi proći kroz proceduru propisanu Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.

To znači da se pitanje ne može posmatrati samo kroz izjavu jednog političkog funkcionera. Za promjenu zakonskih prava i obaveza potrebno je djelovanje nadležnih institucija, prije svega Parlamentarne skupštine BiH kada je riječ o zakonima koji uređuju plaće i naknade u državnim institucijama.

Zbog toga se aktuelna polemika između Efendića i SDA ne odnosi samo na političke poruke u predizbornoj kampanji, već i na pitanje granica nadležnosti pojedinih institucija.

Predizborna kampanja sve više otvara pitanja buduće vlasti

Reakcija SDA dolazi u periodu pred opće izbore zakazane za 4. oktobar, kada političke stranke i kandidati intenziviraju kampanju i predstavljaju svoje planove biračima.

Efendićeva poruka o plaćama i imenovanjima dio je šireg političkog sukoba oko pitanja odgovornosti državnih funkcionera, odnosa prema Miloradu Dodiku i SNSD-u, ali i načina na koji bi nakon izbora trebalo formirati vlast na državnom nivou.

SDA je u svojoj reakciji pokušala fokus prebaciti sa same najave uskraćivanja plaća na pitanje šta bi se dogodilo ako bi se istovremeno blokirala nova imenovanja. Njihova tvrdnja jeste da bi takav pristup mogao dovesti do zadržavanja postojećeg sastava institucija.

S druge strane, Efendićeve izjave treba posmatrati kao politički prijedlog i najavu načina djelovanja koji bi, ukoliko bi došlo do njegove realizacije, morao biti usklađen s nadležnostima institucija i važećim propisima.

Polemika tako otvara šire pitanje o tome na koji način politički akteri nakon izbora mogu utjecati na imenovanja, rad institucija i zakonski okvir koji reguliše prava državnih zvaničnika.

Na kraju, konačnu političku ocjenu ponuđenih programa i poruka dat će birači na izborima 4. oktobra. Do tada će se u predizbornoj kampanji vjerovatno nastaviti rasprave o tome kako promijeniti postojeći odnos snaga i na koji način bi buduća vlast trebala postupati prema funkcionerima i institucijama za koje pojedine stranke smatraju da ne djeluju u interesu države.